BULLETIN 2000.

MeÐugorje - 157, 26. prosinca 2000.

”Draga djeco!

Danas kad mi je Bog dao da mogu biti s vama, s malim Isusom u naruŸju, radujem se s vama i Bogu dajem hvalu za sve ono çto je uŸinio u ovoj jubilarnoj godini. Bogu zahvaljujem napose za sva zvanja onih koji su Bogu izrekli Da u potpunosti. Sve vas blagoslivljem mojim blagoslovom i blagoslovom novoroÐenog Isusa. Molim za sve vas da se radost rodi u vaçim srcima kako bi u radosti i vi nosili radost koju ja imam danas. Nosim vam u ovom djetetu Spasitelja vaçih srdaca i onog koji vas poziva na svetost §ivota. Hvala vam çto ste se odazvali mom pozivu.”

25. prosinca 2000.

BO¦I

“U ove dane slavimo dolazak Gospodnji. Kad bi po naçemu ljudskom bilo, kad bi nama bilo stavljeno u zadatak da pripremimo, ni viçe ni manje nego samom Bogu doŸek, kako bi izgledala ta inscenacija? æto bismo mi to poduzimali?” (J. TurŸinovi†)

Samo koji dan prije Bo§i†a susre†e nas taj upit. Iznenadan upit, onako iznenadan kako se Bog ve† uobiŸajio neoŸekivano pojaviti i govoriti. Bo§i† u sebi nosi jedno ugodno iznenaÐenje: svi osjetimo da bismo jedni s drugima i s Bogom mogli Ÿitavu godinu §ivjeti bolje, ispunjenje, laganije. Po tome je Bo§i† izuzetan blagdan.

Majka Ivana Krstitelja, Elizabeta, bila je ugodno iznenaÐena - istina na jedan drugi naŸin, jednim drugim pohodom - Marijinim dolaskom:”Otkuda mi da majka Gospodina mojega doÐe k meni?” (Lk 1,43)

Takvim jednim pohodom, ugodnim i zahtjevnim bila je zateŸena §upa MeÐugorje. Milijuni ljudi poÐoçe sliŸno onome iz Lk 2,15 “vidjeti taj dogaÐaj”. I naÐoçe Isusa u Pomirenju i Euharistiji, postu i molitvi.

Blagoslovljen Bo§i† vama koji ga naÐoste i vama koji ga tra§ite!

fra Ivan Landeka

V I J E S T I

GODIæNJE UKAZANJE JAKOVU 25. PROSINCA 2000.

Na posljednjem svakodnevnom ukazanju 12. rujna 1998. Gospa je Jakovu ¬oli rekla da †e ukazanje imati jedanput godiçnje i to 25. prosinca, na Bo§i†. Tako je bilo i ove godine. Ukazanje je poŸelo u 15 sati i 20 minuta i trajalo je 10 minuta. Gospa je bila radosna sa djetetom Isusom u naruŸju. Sve je blagoslovila i dala poruku:

Draga djeco!

Danas kad se Isus rodio i svojim roçenjem donosi neizmjernu radost, ljubav i mir, na poseban naŸin pozivam vas da ka§ete svoje Da Isusu. Otvorite vaça srca da Isus uÐe u njih, nastani se u njima i poŸne djelovati preko vas. Samo tako mo†i †ete shvatiti istinsku ljepotu Bo§je ljubavi, radosti i mira. Draga djeco, radujte se Isusovu roçenju i molite za sva ona srca koja se nisu otvorila prema Isusu, da bi Isus mogao u†i u svako njihovo srce, poŸeti djelovati preko njih, i da bi svaki Ÿovjek bio primjer istinskog Ÿovjeka preko kojeg djeluje Bog.”

POKOPAN FRA SLAVKO BARBARI

26. studenoga pokopan je fra Slavko Barbari†. Sprovodnu sv. misu, uz koncelebraciju oko 150 sve†enika i u nazoŸnosti oko 10 000 vjernika, predvodio je Msgr. Ratko Peri† biskup mostarsko-duvanjski i trajni upravitelj trebinjsko-mrkanjski. Fra Slavko je pokopan na mjesnom groblju KovaŸica.

Oproçtajne govore sa fra Slavkova sprovoda mo§ete na†i na naçim web stranicama: www.medjugorje.hr

FRA SLAVKOVO DJELO ¦IVI

Uz duboku ljudsku §alost i noçeni krç†anskom nadom §elimo re†i svim hodoŸasnicima i prijateljima MeÐugorja da Bo§je djelo zapoŸeto zauzimanjem fra Slavka Barbari†a nastavlja §ivjeti preko suradnika koji su tokom godina slijedili fra Slavkove poticaje.

Djela krç†anske ljubavi (MajŸino selo, Fond prijatelja talenata, Fond za djecu poginulih branitelja i pomo† potrebnima) §ivjet †e i dalje zahvaljuju†i vaçoj djelotvornoj ljubavi, a molitveni seminari (za braŸne parove, za sve†enike, za mlade) nastavit †e se u duhu Isusovog EvanÐelja i Gospinih poruka.

Za sve informacije u svezi s fra Slavkovom djelatnoç†u izvolite se obratiti §upniku fra Ivanu Sesaru i ¦upnom uredu.

Hvala i slava Gospodinu çto je MeÐugorju dao takvog Ÿovjeka, sve†enika i franjevca.

BROJ PRI¬ESTI I KONCELEBRANATA

Tijekom mjeseca studenoga u svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju podijeljeno je 40 000 sv. priŸesti, a na sv. misama koncelebrirala su 1 144 sve†enika iz domovine i inozemstva.

POSJET SLOVA¬KIH DR¦AVNIH DU¦NOSNIKA MEÑUGORJU

U utorak 7. studenoga MeÐugorje su posjetila dvojica slovaŸkih dr§avnih du§nosnika: izvanredni i opunomo†eni veleposlanik Republike SlovaŸke u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Jan Petrik i konzul u Zagrebu Pavol DaniŸ. U razgovoru s meÐugorskim §upnikom zanimali su se za povijest meÐugorskih ukazanja, te posebno za slovaŸke hodoŸasnike. Obiçli su svetiçte i izrazili svoju zahvalnost za skrb koju fratri u MeÐugorju pru§aju slovaŸkim hodoŸasnicima. ¦elja im je zadr§ati dobre kontakte sa svetiçtem radi çto kvalitetnijeg pru§anja informacija svima koji su zainteresirani za posjet MeÐugorju. Nakon posjeta §upnom uredu posjetili su i zajednicu s. Elvire u kojoj se lijeŸe ovisnici o drogi. Zajednica je meÐunarodna, trenutno u njoj borave pripadnici desetak nacija, a meÐu njima je i nekoliko Slovaka.

POSJET AUSTRIJSKOG VELEPOSLANIKA

Austrijski veleposlanik u BIH dr. Gerhard Jandl posjetio je MeÐugorje 27. studenoga. Tijekom svoga posjeta zanimao se za povijest dogaÐaja u §upi MeÐugorje i austrijske hodoŸasnike koji ovamo dolaze.

BICIKLOM U MEÑUGORJE

Dvojica mladih Francuza, Antoine Lamy i Fabrice de Rivet 18. studenoga boravili su u MeÐugorju. Prije mjesec dana krenuli su biciklima iz Francuske. Toliko im je, naime, trebalo da stignu u MeÐugorje. U svetiçtu Kraljice mira boravili su jedan dan i potom nastavili svoj put. Krajnje odrediçte ovog nesvakidaçnjeg hodoŸaç†a dvojice mladi†a je Sv. Zemlja.

HODO¬AæE OSOBA S POTEæKOAMA U RAZVOJU

Na Blagdan sv. Elizabete Ugarske 17. studenoga 40 çti†enika iz Zavoda za retardirane osobe iz Vrlike, Republika Hrvatska, boravilo je s osobljem koje za njih brine jedan dan u MeÐugorju. Njihovo hodoŸaç†e postaje ve† pomalo tradicionalno. Prvi put kad su organizirano doçli slavila se upravo sv. Elizabeta. Saznavçi u propovijedi koliko se ta svetica brinula za siromaçne i bolesne odluŸili su svake godine upravo na njen blagdan posjetiti MeÐugorje. Nakon svete mise, pohodili su Brdo ukazanja mole†i krunicu - posebno za mir i potrebnu snagu za svoj §ivotni hod ote§an boleç†u i poteçko†ama u razvoju ve† od ranog djetinjstva.

23. studenoga u MeÐugorju je boravilo i 45 hodoŸasnika iz Dubrovnika - çti†enika Centra za radnu terapiju Dubrovnik zajedno sa svojim roditeljima. Koliko im god §ivot izgledao te§ak, pokazali su neobiŸno veliku radost koju su posebno oŸitovali svojim pjevanjem na svetoj misi. Nakon svete mise fratrima koji djeluju u MeÐugorju za uspomenu su darovali ruŸne radove koje sami izraÐuju.

OBEANJA U FRAMI MEÑUGORJE

U nedjelju, 19. studenoga, 50 mladih iz meÐugorske §upe dalo je obe†anje vjernosti §ivljenja evanÐelja kako ga je §ivio sv. Franjo Asiçki.

U meÐugorskoj §upi preko pet godina djeluje FranjevaŸka mlade§ (Frama) - skupina mladi†a i djevojaka koja svojim §ivotom nastoji veselo i raspjevano §ivjeti i çiriti Kristovu radosnu vijest upravo onako kako je to Ÿinio njihov utemeljitelj sv. Franjo Asiçki. Iz godine u godinu Frama je sve brojnija i aktivnija kako u §upi, tako op†enito i u druçtvu. Uz redovite tjedne molitveno‑dijaloçke susrete, poma§u na razliŸite naŸine u pastoralu §upe: pjevaju, sviraju i Ÿitaju na svetim misama, sudjeluju u procesijama, poma§u u organiziranju proslava ve†ih svetkovina i molitvenih skupova. Djeluju takoÐer na kulturnom, ekoloçkom, dobrotvornom i medijskom planu. Nakon provedene godine dana u Frami mladi pola§u obe†anja §ivljenja evanÐelja u svome bratstvu. Tako je bilo i ove godine. 26 mladih produ§ilo je svoje obe†anje, a 24 mladih prvi put je dalo obe†anje. U neobiŸno lijepom liturgijskom slavlju pro§etom pjesmom, plesom i mladenaŸkim §arom, mladi su u nazoŸnosti velikog broja §upljana i hodoŸasnika svoje ®DA¯ Kristu izrekli pred meÐugorskim §upnikom fra Ivanom Sesarom i svojim duhovnim voditeljem fra Brankom Radoçem.

AMERI¬KI VOJNICI U MEÑUGORJU

Oko 100 ameriŸkih vojnika pripadnika SFOR-a, smjeçtenih u Tuzli, 21. studenoga posjetilo je MeÐugorje 21. studenoga zajedno sa svojim vojnim kapelanom. Vojnici su slavili sv. misu i pohodili Brdo ukazanja.

Posebno nas raduje da i vojnici u MeÐugorju prepoznaju mjesto molitve i mira.

14 FRANJEVA¬KIH PROVINCIJALA U MEÑUGORJU

Provincijali iz Ÿetrnaest franjevaŸkih provincija iz slavenskih zemalja - Ukrajine, Poljske, ¬eçke, SlovaŸke, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine na Ÿelu s generalnim definitorom fra Antoniom Ricciom, izaslanikom Generalne uprave franjevaŸkom reda, 23. studenoga 2000.boravili su u MeÐugorju.

Nakon redovitog zasjedanja u FranjevaŸkom samostanu u Slanom spomenuti provincijali su se htjeli upoznati sa §ivotom i radom fratara u HercegovaŸkoj franjevaŸkoj provinciji koja je bila doma†in ovog zasjedanja. Obiçavçi Mostar, æiroki Brijeg i Humac doçli su u popodnevnim satima u MeÐugorje. Nakon obilaska zajednice s. Elvire gdje se lijeŸe ovisnici o drogi i MajŸinog sela u kojem su zbrinuta djeca bez roditelja, sudjelovali su na svetoj misi u crkvi sv. Jakova.

Na zasjedanju se raspravljalo kako danas navijeçtati i svjedoŸiti evanÐelje.

Obiçavçi spomenute zajednice i sudjeluju†i u veŸernjem molitvenom programu, osvjedoŸili su se, kako su sami kazali, u snagu RijeŸi Bo§je koja se u MeÐugorju sna§no oŸituje i §ivi na tri razliŸita naŸina: u molitvi, u brizi za ovisnike i skrbi za ostavljene i napuçtene. U razgovoru s meÐugorskim fratrima zanimali su se za meÐugorska dogaÐanja i dolazak hodoŸasnika iz njihovih zemalja, izra§avaju†i svoju zahvalnost za pastoralnu skrb koju njihovi hodoŸasnici u MeÐugorju dobivaju.

®BONEY M¯ U MEÑUGORJU

¬lanovi glazbene skupine “Boney M” prije koncerta u Mostaru 23. studenoga, posjetili su svetiçte Kraljice mira u MeÐugorju.

Sudjelovali su na sv. misi za engleske hodoŸasnike i s njima zapjevali, a nakon mise su se susreli s meÐugorskim §upnikom fra Ivanom Sesarom koji ih je pobli§e upoznao s meÐugrskim dogaÐanjima: Gospinim porukama, vidiocima i duhovnim §ivotom §upe i njezinih hodoŸasnika. Tom prigodom im je rekao da MeÐugorje nije mjesto u kojemu se neçto dolazi vidjeti, ve† mjesto gdje se dolazi moliti i tra§iti unutarnji mir. ¦upnik im je svima darovao krunicu. ¬lanovi ®Boney M.¯ posjetili su potom Brdo ukazanja i zajednicu “Cenacolo” u kojoj se lijeŸe ovisnici o drogi. Iz MeÐugorja su otiçli oduçevljeni pro§ivljenim duhovnim iskustvom çto su i istakli pred svima na koncertu u Mostaru.

FRANZ GOLLOWITSCH - 250. PUT U MEÑUGORJU

U petak 24. studenoga, na dan svojega prijelaza u VjeŸnost, fra Slavko Barbari† je slavio sv. misu za hodoŸasnike njemaŸkog govornog podruŸja na kojoj je u molitvi obilje§en jedan znaŸajan jubilej. To je, naime, bilo 250. hodoŸaç†e g. Franza Gollowitscha iz ætajerske u Austriji.

Franz Gollowitsch, vlasnik autobusne prijevozne tvrtke, poŸeo je dolaziti u MeÐugorje prije 15 godina i od tada doveo viçe od 12 tisu†a austrijskih hodoŸasnika u ovo svetiçte. Postao je neumornim svjedokom i çiriteljem Gospinih poruka u svojoj domovini Austriji, no nije se zadr§ao samo na organizaciji hodoŸaç†a. Za one brojne koji su §eljeli produbiti svoju vjeru organizirao je i brojne skupine koje su dolazile u MeÐugorje na sedmodnevne seminare posta i molitve.

U teçkim godinama rata pru§io je svoju ruku potrebnima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zajedno sa svim meÐugorskim hodoŸasnicima iz Austrije. Najradije je svoju pomo† usmjeravao prema djeci budu†i da i sam ima petero djece i 13 unuŸadi.

O ovome velikome Ÿovjeku govori i priznanje koje je nedavno dobio u Austriji: Na nedavnom izboru humanista dobio je “Zlatno srce” i 10. 000 çilinga. Tu nagradu je poklonio dvanaesteroŸlanoj obitelji Danijele i Marinka Mari†a iz sela RastovaŸa kod Posuçja.

Neka nam svijetli primjer ovoga Ÿovjeka bude svima smjerokazom kao i njegove rijeŸi jednom prigodom izreŸene: “U djeci §elim vidjeti radost novoga §ivota i nade. Mi smo Bo§ja djeca, a sva djeca su naça budu†nost i svakodnevno nas nadahnjuju novom snagom”.

Iskreno i veliko hvala ovome Ÿovjeku s obe†anjem da †emo ga pratiti u svojim molitvama u njegovom daljnjem radu.

ZAHVALA NADBISKUPA SALZBURGA MSGR. GEORGA EDERA MEÑUGORJU

U povodu nesre†e koja se dogodila na skijaliçtu u austrijskom mjestu Kaprun, §upljani §upe MeÐugorje poslali su pismo nadbiskupu Ederu, u kojemu izra§avaju svoju bol i vjeru u uskrsnu†e nastradalih.

Ovih dana nadbiskup Eder se zahvalio svima pismom u kojemu izmeÐu ostaloga stoji:

“S posebnim osje†ajima zahvalnosti primili smo pismo podrçke i ohrabrenja s potpisima §upljana iz MeÐugorja prigodom pogibije na skijaliçtu u Kaprunu. Raduje nas çto meÐugorski §upljani i hodoŸasnici mole za duçe nastradalih u ovoj nesre†i. U tome se oŸituje jedinstvo KatoliŸke crkve: Kada netko trpi, cijela Crkva trpi.”

Nadbiskup Slazburga msgr. Eder, koji je viçe puta bio u MeÐugorju, blagoslivlja cijelu §upu, a na poseban naŸin naçega §upnika koji je i postpisnik ovoga pisma.

SUSRET RADIO-MOLITVENE SKUPINE “MOLIMO ZAJEDNO RADOSNA SRCA”

Tre†i susret radio-molitvene skupine “Molimo zajedno radosna srca” odr§an je u MeÐugorju 3. prosinca. Na susretu je bilo oko 600 Ÿlanova iz Hercegovine, Splita, Sarajeva, Knina, Drniça, Livna i drugih mjesta.

U 14 sati Ÿlanovi molitvene skupine okupili su se na Brdu ukazanja na zajedniŸkoj molitvi krunice i potom u dvorani §upnog ureda. Zajedno su posjetili grob fra Slavka Barbari†a. Susret su zavrçili veŸernjim molitvenim programom u crkvi.

Svim Ÿlanovima su podijeljene medaljice, Ÿlanske iskaznice i audio vrpca zadnjeg radijskog molitvenog susreta kojega je za njih vodio fra Slavko. Ovaj susret, kojega je vodio fra Branko Radoç, bio je posve†en u spomen fra Slavku Barbari†u koji je utemeljio i vodio ovu molitvenu skupnu putem radio valova do svoje smrti.

PROSLAVA BLAGDANA SV. NIKOLE

Na blagdan sv. Nikole, 6. prosinca u dvorani §upnog ureda djeca Osnovne çkole u MeÐugorju priredila su pjesmom i scenskim uprizorenjima doŸek svoga omiljenog sveca - sv. Nikole, zaçtitnika djece i pomoraca. Poslijepodne u meÐugorskoj crkvi ponovno se okupilo mnoçtvo djece na zajedniŸkom euharistijskom slavlju.

I ove godine dolazak sv. Nikole unio je veliku radost u djeŸja srca. Njihovim molitvama, ushi†enju i radosti nije bilo kraja! Sv. Nikola je i ovaj put nagradio djeŸju dobrotu, a one ne baç uvijek posluçne pozvao je biti boljima, osobito sada kad nam je Bo§i† pred vratima.

BLAGDAN BEZGRJEæNOG ZA¬EA

Tijekom proteklih dana ozraŸje molitve, mira i zajedniçtva obilje§ilo je meÐugorsko svetiçte zbog mnoçtva hodoŸasniŸkih skupina koje su ga posjetile za blagdan Bezgrjeçnog zaŸe†a. Doma†ih hodoŸasnika bilo je iz svih krajeva domovine, dok su od inozemnih skupina najbrojniji bili hodoŸasnici iz Italije.

Na sam blagdan na Brdu ukazanja molila se krunica mira. Na veŸernjoj sv. misi, koju je predvodio fra Miron Sikir†, profesor crkvenog prava na FranjevaŸkoj teologiji u Sarajevu, bilo je nazoŸno viçe tisu†a vjernika.

BO¦I U MEÑUGORJU

Pripravljaju†i se za Bo§i†, osim veŸernjeg molitvenog programa u crkvi, tijekom devetnice molila se krunica na Brdu ukazanja. U vremenu doçaç†a u molitvenoj ku†i "Domus pacis" odr§ana su tri seminara posta i molitve. Na tim seminarima sudjelovalo je oko 100 hodoŸasnika iz domovine i inozemstva §ele†i se kroz post i molitvu pripraviti za Bo§i† i pribli§iti se tajni Boga roÐena na zemlji.

Tijekom bo§i†nih blagdana u svetiçtu Kraljice mira vladalo je ozraŸje mira, molitve i zajedniçtva meÐu vjernicima koji su pristigli sa svih strana svijeta. 17. prosinca “Mali raspjevani Dubrovnik”, djeŸji zbor iz Dubrovnika i “Golubi†i mira” mali djeŸji zbor iz MeÐugorja, odr§ali su bo§i†ni koncert u meÐugorskoj crkvi i time Ÿestitala Bo§i† svim okupljenim vjernicima i meÐugorskim hodoŸasnicima diljem svijeta.

Na Badnju veŸer na veŸernjoj sv. misi sudjelovalo je viçe tisu†a vjernika. U 22 sata u crkvi prepunoj vjernika zapoŸelo je molitveno bdjenje koje se zavrçilo sv. misom polno†kom. Sam blagdan Bo§i†a protekao je u istinskom raspolo§enju mira i bo§i†ne radosti §upljana i hodoŸasnika okupljenih oko svoje Majke.

SEMINAR ZA BRA¬NE PAROVE

Informativni centar “Mir” MeÐugorje organizira prvi meÐunarodni seminar za braŸne parove od 8. do 11. veljaŸe 2001. na temu:“ BRA¬NI PAROVI U æKOLI SV. OBITELJI ! ”

PreporuŸa se sa sobom ponijeti:

1. sluçalice i mali radio sa FM frekvencijom.

2. Bibliju i kiçobran.

Svi susreti †e se odr§avati u dvorani iza crkve. Prilog za troçkove seminara: 15 DM po osobi, odnosno 30 DEM za jedan braŸni par. Prijave mo§ete izvrçiti putem faxa na broj: 00387-36-651-888; e-mail: medjugorje-mir@medjugorje.hr ili u u Uredu informacija osobno ili putem telefona na broj 00387 36 651 988. Broj sudionika je ograniŸen zbog prostora, pa vas molimo da svoje prijave izvrçite çto prije, a najkasnije do konca prosinca. Isto tako molimo sve braŸne parove koji †e sudjelovati na seminaru da sami osiguraju smjeçtaj u MeÐugorju.

MeÐugorje - 156, 26. studenog 2000.

„Draga djeco!

Danas kad vam je nebo na poseban naŸin blizu pozivam vas na molitvu da preko molitve stavite Boga na prvo mjesto. DjeŸice, danas sam vam blizu i blagoslivljem svakog od vas svojim majŸinskim blagoslovom da imate snage i ljubavi za sve ljude koje susre†ete u vaçem zemaljskom §ivotu i da mo§ete davati Bo§ju ljubav. Radujem se s vama i §elim vam re†i da se vaç brat Slavko rodio u nebo i da zagovara za vas. Hvala vam çto ste se odazvali mom pozivu.”

25. studenoga 2000.

DOÑI, GOSPODINE ISUSE

U povijesti Crkve isprepli†u se milost i grijeh, dobro i zlo. Svatko tko trijezno promatra svoj §ivot uoŸava da se i u njegovu osobnom §ivotu isprepli†u milost i grijeh, zlo i dobro. No, nema Ÿovjeka koji ne bi htio biti viçe Ÿovjek, ni krç†anina koji ne bi §elio biti viçe krç†anin. Jedva tko bi §elio biti manje Ÿovjek i jedva koji krç†anin biti manje krç†anin. Potreba za biti viçe krç†anin najbolje je tlo za Bo§je djelovanje u vremenu Adventa. Ne toliko zbog toga çto je Advent - i zbog toga, naravno - nego viçe stoga çto je to stvarna potreba. Ovaj Advent je prigoda da zauzetost mnogim obvezama ne postane opravdanje çto je sve ostalo po starom. Isus i njegova Majka Marija druçtvo su s kojim se sti§e zbiljski ispunjenom Bo§i†u.

Prihvatimo njihovo suputniçtvo i druçtvo sa svim onim çto iz toga proizlazi.

Fra Ivan Landeka

V I J E S T I

U SPOMEN DR. FRA SLAVKU BARBRIU

Fra Slavko Barbari† umro je 24. studenoga 2000. u 15, 30. Nakon zavrçene pobo§nosti Kri§noga puta, kojega je svakoga petka obiŸno predvodio na Kri§evcu za §upljane i hodoŸasnike, osjetio je bolove. Sjeo je na kamen, ubrzo legao na zemlju, izgubio svijest i duçu predao Gospodinu.

Fra Slavko Barbari† roÐen je 11. o§ujka 1946. u obitelji Marka i Luce r. Stoji† u Dragi†ini (§upa ¬erin). Osmogodiçnju çkolu pohaÐao je u ¬erinu, a gimnaziju u Dubrovniku. U franjevaŸki red je stupio na Humcu 14. srpnja 1965. SveŸane zavjete je polo§io 17. rujna 1971. Za sve†enika je zareÐen 19. prosinca 1971. Studirao je Sarajevu, Grazu i Freiburgu. Studije je zavrçio u Grazu (Austrija) postigavçi magistrat. Nakon 5 godina pastoralnog djelovanja u HercegovaŸkoj provinciji, u §upi ¬apljina, 1978. je otiçao na daljnje studije u Freiburg gdje je 1982. godine postigao doktorat iz podruŸja religiozne pedagogije i titulu psihoterapeuta.

Kao sve†enik-franjevac djelovao je u ¬apljini od 1973. do 1978. Od prolje†a 1982. do rujna 1984. djelovao je u Mostaru kao vjerouŸitelj za studente, vodio molitvene seminare kod Ÿasnih sestara u Bijelom Polju kod Mostara. Zbog plodonosnoga rada s mladima i zbog molitvenih teŸajeva, koje su studenti izvanredno prihvatili, ondaçnja komunistiŸka vlast zapoŸela je progoniti fra Slavka. U tim teçkim trenucima uzoriti kardinal Franjo Kuhari† zaçtitio je fra Slavka Brabari†a u njegovu djelovanju. Zbog poznavanja glavnih europskih jezika, i pored obveza u §upama u kojimaje djelovao, fra Slavko je s hodoŸasnicima u MeÐugorju radio neumorno zapravo ve† od svoga povratka sa studija 1982. godine. U MeÐugorje je slu§beno premjeçten 1983. Na zahtjev biskupa ¦ani†a 1985. premjeçten je u §upu Blagaj, a 1988. na Humac gdje je obnaçao mjesto kapelana i pomo†nog uŸitelja novaka..

PoŸetkom rata u Bosni i Hercegovini, kad su svi stariji fratri otiçli u TuŸepe kao prognanici, na usmeno odobrenje + fra Drage Tolja, ondaçnjeg provincijala, fra Slavko je ostao u MeÐugorju.

Od poŸetka njegova djelovanja u MeÐugorju poŸeo bavio se spisatesljskim radom piçu†i knjige duhovnoga sadr§aja: Molite srcem, Daj mi svoje ranjeno srce, Slavite misu srcem, U çkoli ljubavi, Klanjajte se mome Sinu srcem, S Isusom i Marijom uz Golgotu prema Uskrsnu†u, Molite zajedno radosna srca, Majko vodi nas miru, Slijedi me srcem, Razgovori i Postite srcem koja iz tiska izlazi ovih dana. Knjige fra Slavka Barbri†a prevedene su na dvadesetak jezika i tiskane u preko 20 milijuna primjeraka diljem svijeta. Osim knjiga objavljivao je Ÿlanke u razliŸitim revijama. UreÐivao je Bilten sv. Franje u ¬apljini, suraÐivao u Krçnom zaviŸaju, Glasu mira i na Radiopostaji “Mir” MeÐugorje Uz spisateljski rad neumorno je govorio hodoŸasnicima, vodio euharistijska klanjanja, molitve pred kri§em, molitvu krunice na Podbrdu i pobo§nost Kri§nog puta na Kri§evcu gdje je i zavrçio svoj ovozemaljski §ivot. Vodio je posebne godiçnje susrete za sve†enike i mlade, u provincijskoj ku†i “Domus pacis” vodio je seminare posta i molitve. Zbog velikih stradanja u ratu utemeljio je i vodio ustanovu za odgoj i skrb “MajŸino selo” u kojoj ve† sada §ivi preko 60 osoba (ratne siroŸadi, djece razorenih obitelji, djevojaka - majki, te starih nezbrinutih osoba i bolesne djece). Ako je itko znao voliti djecu onda je to znao fra Slavko. I maleni su volili njega: uvijek su oko njega bili i on ih je uvijek na neki naŸin znao oko sebe okupiti - baç kao i Isus! Njegova psihoterapeutska izobrazba i odgoj omogu†ili su mu rad s ovisnicima o drogama u zajednici “Cenacolo” koju je utemeljila s. Elvira i to poglavito u njihovoj ku†i u MeÐugorju “Campo della Vita”. Pomo† dobroŸinitelja iz cijeloga svijeta trudio se usmjeriti i u dva fonda: “Fond djeci poginulih branitelja u Domovinskom ratu” i “Fond prijatelji talenata” - za pomo† mladim studentima.

Teçko je izdvojiti bilo çto iz §ivota ovoga velikoga i nesvakidaçnjega Ÿovjeka. No, ako bi ipak to kuçali uŸiniti bilo bi to zasigurno razdoblje njegova §ivota u MeÐugorju. Fra Slavko Barbari† prokrstario je svijetom çire†i Gospinu poruku mira i pomirenja. Bio je duça i srce pokreta mira koji se u MeÐugorju rodio prije 19 i pol godina. Krasile su ga izvanredne osobine: poznavanje jezika, lako†a komuniciaranja s ljudima, naobrazba, jednostavnost, briga i skrb za Ÿovjeka u potrebi, nepresuçna energija za koju je Ÿak bilo teçko i vjerovati da je jedan Ÿovjek mo§e posjedovati, marljivost, a iznad svega pobo§nost, poniznost i ljubav. Mnogo je molio i postio, a Gospu je ljubio djetinjom ljubavlju. To je zapravo bila i sr§ njegova §ivota: molitvom i postom ljudske duçe dovoditi Bogu po Mariji - Kraljici mira.

¦ivjeti pored njega Ÿinilo se ponekad nestvarnim - on je naime, bio tu u svijetu, a istovremeno tako izvan njega. U njegovoj blizini rijeŸi Isusove velikosve†eniŸke molitve pretvarale su se u zbilju: “...Oni ne pripadaju svijetu, kao çto ni ja ne pripadam svijetu. Posveti ih istinom; tvoja je rijeŸ istina. Kao çto ti mene posla u svijet, i ja njih poslah u svijet. Ja sebe samog posve†ujem za njih da i oni budu posve†eni istinom...” (Iv 17, 16-19).

Pokop je obavljen na mjesnom groblju “Kovacica” u MeÐugorju u nedjelju 26. studenoga 2000. nakon sprovodne mise u crkvi sv. Jakova u 14. sati.

BROJ PRI¬ESTI I KONCELEBRANATA

Budu†i da je listopad u katoliŸkoj tradiciji mjesec na poseban naŸin posve†en Bla§enoj Djevici Mariji, velik je i broj hodoŸasnika koji su odabrali upravo ovo vrijeme za hodoŸaç†e u MeÐugorje.

Tako je tijekom listopada u §upi MeÐugorje podijeljeno 120.000 sv. priŸesti, a na sv. misama koncelebriralo je 2870 sve†enika iz domovine i inozemstva.

Najbrojnije skupine bile su iz: Irske, SAD-a, NjemaŸke, Poljske, Austrije, Italije, Koreje, ¬eçke, Poljske i Francuske, te naravno Hrvatske.

ZAJEDNICA “CENACOLO” - KUA ZA DJEVOJKE

U nazoŸnosti velikog broja djevojaka i mladi†a, njihovih roditelja i prijatelja ove zajednice, 1. studenoga 2000. sveŸano je otvorena i blagoslovljena ku†a za djevojke ovisnice u §upi MeÐugorje. To je jedna od 60 ku†a, i druga u MeÐugorju, Ÿija je vrata zajednica “Cenacolo” otvorila za mlade s problemima ovisnosti o drogama.

Ova zajednica svoj put iz pakla droge u novi §ivot temelji na molitvi i radu, te stoga i ne Ÿudi veliki broj mladih koji u njoj pronaÐu put ozdravljenja. Podsjetimo, zajednicu “Cenacolo” utemeljila je s. Elvira Petrozzi 1983. godine tre§e†i put izlaska za sve ve†i broj ovisnika.

Djevojke se primaju u zajednicu nakon obavljenih razgovora s njihovim roditeljima i njima samima koji se odr§avaju u prostorijama ¦upnog ureda u MeÐugorju svake subote u 9 sati.

SEMINAR ZA BRA¬NE PAROVE

Informativni centar “Mir” MeÐugorje organizira prvi meÐunarodni seminar za braŸne parove od 8. do 11. veljaŸe 2001. na temu:

“ BRA¬NI PAROVI U æKOLI SV. OBITELJI ! ”

8. 02. (Ÿetvrtak), - 10,00 - 16,00 prijava parova i registracija

- 16,00 uvod u program

- 17,00 sv. krunica

- 18,00 sv. misa

TEME PO DANIMA:

9. 02. (petak), "Neka molitva bude na prvom mjestu u vaçim obiteljima.” (1.11.1984.)

- 9,00 jutarnja molitva,

- 14,00 Put kri§a na Kri§evcu

‑ 17,00 sv. krunica

- 18,00 sv. misa; 19,00 klanjanje i molitva pred kri§em

10. 02. (subota), " ¦elim da probudite ljubav u vaçim obiteljima, gdje je nemir i mr§nja da zavlada ljubav . . . !" (25.4.1993.)

- 9,00 jutarnja molitva

- 15,00 svjedoŸanstva

‑ 17,00 sv. krunica,

- 18,00 sv. misa, 21,00 – 22,00 klanjanje

11. 02, (nedjelja), ". . . draga djeco, vaça obitelj neka bude mjesto gdje se raÐa svetost. Pomozite svima da §ive sveto, a napose vaçoj obitelji !" (24.6.1986.)

- 9,00 jutarnja molitva

- Izmjena iskustava, prijedlozi, svjedoŸanstva

- 14,00 ZajedniŸka molitva na Podbrdu

- Zavrçetak sa svetom misom na veŸernjem programu

Dnevni program: - 9,00 jutarnja molitva

- 9,30 predavanje i razgovor

- 11,00 pauza

- 12,00 molitva/pauza

- 15,00 predavanje

- 17,00 veŸernji program (krunica, misa, molitva za ozdravljenje)

- 21,00-22,00 klanjanje (subota)

PredavaŸi na seminaru su: don Cosimo Cavaluzzo, braŸni parovi iz zajednice ‘Cenacolo’, fra Jozo Zovko, fra Slavko Barbari† i drugi svjedoci.

PreporuŸa se sa sobom ponijeti

1. sluçalice i mali radio sa FM frekvencijom.

2. Bibliju i kiçobran.

Svi susreti †e se odr§avati u dvorani iza crkve. Prilog za troçkove seminara: 15 DM po osobi, odnosno 30 DEM za jedan braŸni par. Prijave mo§ete izvrçiti putem faxa na broj : 00387-36-651-888; e-mail: medjugorje-mir@medjugorje.hr ili u u Uredu informacija osobno ili putem telefona na broj 00387 36 651 988. Broj sudionika je ograniŸen zbog prostora, stoga vas molimo da svoje prijave izvrçite çto prije, a najkasnije do konca prosinca. Isto tako molimo sve braŸne parove koji †e sudjelovati da sami osiguraju smjeçtaj u MeÐugorju.

FRA FILIP PAVI OTIæAO IZ MEÑUGORJA NA DRUGU SLU¦BU

Nakon 13 godina nesebiŸnog i predanog slu§enja Bogu i hodoŸasnicima, poglavito onima engleskog jeziŸnog podruŸja, fra Filip Pavi† je otiçao na drugu slu§bu u franjevŸaku Kustodiju u Chicago, SAD.

U ime svih vas koji ste osjetili fra Filipovu brigu i skrb tijekom vaçih hodoçaç†a u MeÐugorje od srca mu zahvaljujemo za uŸinjeno dobro. Obe†ajmo mu i na ovaj naŸin svoje molitve da ga Gospodin prati u daljnjem slu§enju bra†i i sestrama.

VA¦NA OBAVIJEST!!!

Od sljede†eg broja Biltena, dakle od broja 156, Bilten †e izlaziti poŸetkom svakoga mjeseca (oko 5. u mjesecu) u uobiŸajenom obliku na 7 jezika.

Najnovije vijesti †ete mo†i saznati i tijekom mjeseca putem naçih web stranica u poglavlju: NAJNOVIJE VIJESTI koje †emo zbog brzine i uŸinkovitosti objavljivati iskljuŸivo na hrvatskom jeziku. Sabrane †ete ih mo†i dobiti na 7 jezika u Biltenu poŸetkom svakoga mjeseca.

Vjerujemo da †e ova promjena dobro do†i svima onima koji oŸekuju vijesti i informacije iz svetiçta i uŸvrstiti joç viçe naçu suradnju na çirenju vjerodostojnih informacija vezanih za dogaÐanja u MeÐugorju.

MeÐugorje - 154, 18. listopada 2000.

MeÐu brojnim hodoŸasnicima i skupinama zapa§en je velik broj meÐugorskih hodoŸasnika, kao i novi meÐugorski §upnik fra Ivan Sesar.

BLAGDAN SV. FRANJE ASIæKOGA

Blagdan sv. Franje slavi se u cijelom katoliŸkom svijetu 4. listopada. Ta svetkovina je ipak posebno sveŸana u franjevaŸkim zajednicama. 3. listopada na uoŸnicu blagdana u §upnoj crkvi svetoga Jakova u MeÐugorju nakon veŸernje sv. mise obavljen je obred Preminu†a sv.Franje Asiçkog. Franjevci i franjevke, te Ÿlanovi franjevaŸke mlade§i iz MeÐugorja s upaljenim svije†ama proçli su zajedno u procesiji kroz crkveno dvoriçte te se vratili pred oltar gdje je obavljen obred Preminu†a serafskoga Oca Franje. Ovaj obred preminu†a obavlja se u predveŸerje svetkovine naçega sv. Oca Franje. Nakon obreda mladi framaçi zadr§ali su se joç neko vrijeme u pjesmi, a njima su se pridru§ili i brojni hodoŸasnici.

PRVI PETAK I MOLITVA ZA BOLESNIKE

Kroz godinu Velikog jubileja svakog prvog petka u mjesecu veŸernji molitveni program u MeÐugorju na poseban naŸin je posve†en bolesnima.

¦upna crkva sv. Jakova bila je na veŸernjoj sv. misi i ovoga prvoga petka ispunjena velikim brojem vjernika meÐu kojima je bilo nazoŸno i dosta bolesnika. Na koncu sv. mise sve†enici su podijelili bolesniŸko pomazanje svima koji su §eljeli primiti taj sakramenat.

8. MEÑUNARODNI SUSRET VODITELJA CENTARA MIRA I MEÑUGORSKIH MOLITVENIH SKUPINA

Kao çto smo pisali u Biltenu broj 149, §upni ured MeÐugorje organizira VIII. susret voditelja centara mira, molitvenih i karitativnih skupina koji †e se odr§ati od 26. veljaŸe do 1. o§ujka 2001. u MeÐugorju. Tema susreta je: “MIR I POMIRENJE”

Program po danima

Ponedjeljak, 26. 02. 2001.

8,30 Jutarnja molitva

9,00 Predavanje: “Poruka mira i pomirenja”, dr. fra Bo§o Luji†

10,00 Stanka

10,30 Susret i razgovor s predavaŸem

12,00 RuŸak

15,00 Susret s franjevcima

17,00 VeŸernji molitveni program u crkvi

Utorak, 27. 02. 2001.

8,30 Jutarnja molitva

9,00 Predavanje: “MeÐugorje u slu§bi Crkve i svijeta - 20 godina”, dr. fra Ljudevit RupŸi†

10,00 Stanka

10,30 Susret i razgovor s predavaŸem

12,00 RuŸak

15,00 Odlazak na Brdo ukazanja

17,00 VeŸernji molitveni program u crkvi

Srijeda, 28. 02. 2001.

¬ista srijeda: Molitveni dan: fra Slavko Barbari† i fra Jozo Zovko

9,00 Predavanja, molitva, razgovori

12,00 RuŸak (kruh i voda)

14,00 Odlazak na Kri§evac

17,00 VeŸernji molitveni program u crkvi

21,00 - 22,00 Klanjanje

¬etvrtak, 1. 03. 2001.

8, 30 Jutarnja molitva

9, 00 Iskustva sudionika

11,00 Sv. misa - fra Ivan Sesar, §upnik

... ZajedniŸki ruŸak

PredavaŸi na ovogodiçnjem seminaru:

Dr. fra Bo§o Luji† roÐen je 1946. godine u OsjeŸku, Od§ak. 1966. stupio je u franjevaŸki red, Provincija Bosna Srebrena. ZareÐen je za sve†enika 1974. god. Studij teologije zavrçio je 1974. na FranjevaŸkoj teologiji u Sarajevu, a magisterij posti§e na Teoloçkom fakultetu u Ljubljani 1977. god. Doktorirao je na istom fakultetu 1982. na temu: “Iskustvo Boga i Ÿovjeka u Jeremijinoj knjizi”. Posebne biblijske studije nastavio je na Papinskom biblijskom institutu u Rimu gdje je postigao licencijat biblijskih znanosti, nakon Ÿega je kra†e vrijeme studirao na FranjevaŸkom biblijskom institutu u Jeruzalemu. Diplomirao je takoÐer njemaŸki jezik i knji§evnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu godine 1984. Od 1977. na FranjevaŸkoj teologiji u Sarajevu predaje biblijsku teologiju i egzegezu, a od 1993. predavaŸ je i na Katehetskom institutu, kao i na Institutu za teoloçku kulturu laika Bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, te na EvangeliŸkom teoloçkom fakultetu u Zagrebu.

Dr. fra Ljudevit RupŸi† roÐen je 1920. godine u Hardomilju, Ljubuçki. 1939. stupio je u franjevaŸki red u HercegovaŸkoj provinciji, a 1946. zareÐen je za sve†enika. Studij teologije zavrçio je 1947. na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1958., a habilitirao 1971. na istom fakultetu. Od 1958. do 1988. predavao je novozavjetnu egzegezu na FranjevaŸkoj teologiji u Sarajevu, a neko vrijeme i na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Pod jugokomunistiŸkim re§imom tamnovao je 1945. i 1947. god., te od 1952. do 1956. godine. Dulje vrijeme (1968-1981) bio je Ÿlan Teoloçke komisije pri Biskupskoj konferenciji bivçe Jugoslavije. Preveo je Novi zavjet s izvornika na hrvatski jezik. Prijevod je do§ivio brojna izdanja. Objavio je mnogo knjiga, studija i Ÿlanaka na hrvatskom, njemaŸkom, talijanskom, francuskom i engleskom jeziku, te je odr§ao mnoçtvo predavanja na brojnim kongresima i simpozijima po Europi i Americi.

Osmi meÐunarodni susret voditelja centara mira, molitvenih i karitativnih skupina vezanih za MeÐugorje, odr§at †e se u Novoj dvorani u MeÐugorju.Broj mjesta je ograniŸen, a svake je godine broj sudionika sve ve†i. Stoga vas molimo da çto prije, a najkasnije do konca prosinca 2000. prijavite svoj dolazak na ovaj susret. Prijave izvrçiti na broj faxa (+ 387 36) 651 300 i 651 444 ili puetm e-maila: medjugorje-mir@medjugorje.hr (za Mariju Dugand§i†) ili pak u Uredu informacija svetiçta osobno ili putem telefona na broj 00387 36 651 988.

Za sve jeziŸne skupine bit †e organizirano simultano prevoÐenje. Cijena seminara je 120 DEM po osobi. U cijenu su ukljuŸeni svi troçkovi organizacije i rada seminara (predavaŸi, prijevodi tekstova, simultani prijevod i zajedniŸki ruŸak zadnji dan). Prilikom pla†anja na poŸetku seminara svaki †e sudionik dobiti akreditaciju koja †e mu omogu†iti sudjelovanje u radu seminara. Za smjeçtaj u MeÐugorju treba se pobrinuti svatko osobno. Vjerujemo da vama to nije poteçko†a budu†i da dugi niz godina dolazite u MeÐugorje i u njemu imate svoje poznanike i prijatelje. Sa sobom treba ponijeti radio sa sluçalicama radi simultanog prevoÐenja. Radio sa sluçalicama mo†i †e se nabaviti i tijekom seminara.

Unaprijed se radujemo vaçim prijavama i zajedniŸkom susretu prigodom 20. obljetnice Gospina ukazanja u §upi MeÐugorje!

MeÐugorje - 153, 4. listopada 2000.

MOLITVENI SUSRETI U BELGIJI I NJEMA¬KOJ

Od 15. do18. rujna fra Slavko Barbari† vodio je molitvene susrete u Belgiji i NjemaŸkoj. Klanjanje u franjevaŸkoj crkvi u Bruxellesu odr§ano je 15. rujna naveŸer. Skupilo se dosta molitelja. Ve† uobiŸajeni susret u nacionalnom svetiçtu Beauraing bio je 16. rujna gdje se Gospa ukazivala poŸetkom 30tih godina ovoga stolje†a, te posebno pozivala na molitvu za obra†enje greçnika. UnatoŸ loçem vremenu i barikadama na autoputovima zbog poskupljenja nafte i benzina, skupilo se dosta vjernika na cjelodnevni molitveni program koji je poŸeo u 10 sati, a zavrçio u 18 sati. Nakon zajedniŸkog moljenja krunice na francuskom, flamanskom i njemaŸkom, slijedilo je predavanje o meÐugorskim porukama. Otac Jean Boulanger je u 12 sati govorio o sakramentu pomirenja. U poslijepodnevnom programu molila se krunicu, slavila sveŸana sv. misa i bio je sat klanjanja s molitvom za ozdravljenje. Osim vjernika iz Belgije, NjemaŸke i Louxembourga sudjelovala je velika skupina vjernika iz Konga koji se nalaze u Parizu. Oni su pjevali afriŸke napjeve i organizirali sveŸani prinos darova uz glazbu i liturgijski ples. Pjevanje su vodile molitvene skupine. Bilo je zaista pravo molitveno ozraŸje. Desetak ispovjednika je bilo cijeli dan na raspolaganju za svetu ispovijed. Oni koji poznaju §ivot ovoga svetiçta, priznaju da su meÐugorski dani molitve uvijek najintenzivniji.

“Marijanski dani” bili su organizirani 16 i 17. rujna u Fuldi. To je bila zamisao nadbiskupa Johannesa Dybe, koji je u meÐuvremenu umro, te ga je zamijenio pomo†ni biskup msgr. Ludwig Schick, koji je u nedjelju prije podne predvodio misno slavlje u nazoŸnosti mnogih Marijinih çtovatelja, meÐu kojima su ve†ina bili meÐugorski hodoŸasnici. Prvoga dana je, osim predavanja na teme “Marija, znak jedinstva”,“Obnova 2000 – Crkva i nova Europa”, te “Vidioci iz Fatime” bila organizirana pobo§nost kri§noga puta, krunica i misno slavlje. NaveŸer je poznata obra†enica kantautor Inge Brueck sa zborom mladih iz Neuhofa pripremila glazbenu veŸer uz svjedoŸanstva vjere.

SveŸanu svetu misu u sklopu ovih marijanskih dana u katedrali je prije podne slavio msgr. Ludwig Schick, pomo†ni biskup. Govorio je na temu “S Marijom u tre†e tisu†lje†e”. Poslije podne je bio meÐugorski program (krunica, duhovni nagovor i klanjanje) u franjevaŸkoj crkvi na Frauenbergu koji je predvodio fra Slavko Barbari†. Crkva je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Molitveno ozraŸje je bilo zaista lijepo. Ovakvi susreti pokazuju da je meÐugorski molitveni duh zahvatio mnoge ljude na svim stranama svijeta, te da donosi plodove obra†enja i osposobljuje vjernike da s Marijom doÐu do Isusa i tako sigurno prijeÐu u novo tisu†lje†e.

XII. MEÑUNARODNI SUSRET CENTARA MIRA SREDNJE I JU¦NE AMERIKE

Predstavnici oko 20 latinskoameriŸkih zemalja okupili su se od 22. do 26. rujna u MeÐugorju na XII. meÐunarodnom susretu centara mira. Tema ovogodiçnjeg susreta bila je: "Slavimo s Marijom Veliki jubilej”. Ti centri su nastali diljem latinske Amerike kao mjesta okupljanja svih onih koji su osjetili va§nost Gospina poziva u MeÐugorju. Njihova djelatnost se ogleda poglavito u çirenju poruka, te u organizaciji molitvenih skupina i hodoŸaç†a. Kao çto smo rekli, to je ve† XII. susret, a Ÿetvrti put se odr§ava u MeÐugorju. 650 sudionika provelo je 5 dana u molitvi i razmiçljanju, razmjenjuju†i iskustva svoga dugogodiçnjeg rada na çirenju Gospine poruke mira meÐu vjernicima çpanjolskog govornog podruŸja. Posebno je istaknuta nu§nost duhovnog rasta u §ivljenju Gospinih poruka za svakoga pojedinca, kao i çirenje poruka drugima, te osnivanje i voÐenje molitvenih skupina. Ovo je poticaj i dobar primjer svima kako se zajedno mo§e raditi na çirenju poruka mira.

Nakon zavrçenog susreta oko 100 sudionika, uglavnom voditelja molitvenih skupina i Centara mira, nastavilo je svoj hodoŸasniŸki boravak na trodnevnim duhovnim vje§bama u MeÐugorju.

OBAVIJEST MEÑUGORSKIM HODO¬ASNICIMA O NOVOM RE¦IMU VISA I PUTOVNICA

Po najnovijem re§imu viza i putovnica ulazak u Bosnu i Hercegovinu, pa tako i dolazak u MeÐugorje, mogu† je za graÐane odreÐenih zemalja iskljuŸivo ako imaju u svojim putovnicama ulaznu vizu za Bosnu i Hercegovinu. Ulazne vize nisu potrebne za graÐane slijede†ih zemalja: Republika Hrvatska, Malezija, Jugoslavija, Iran, Makedonija, MaÐarska, Rusija, Rumunjska, Tunis, Turska, Vatkan, Lichtenstein, Austrija, Belgija, Bahrein, Bruneja, ævedska, Kuvajt, UAR, Velika Britanija, GrŸka, Japan, NjemaŸka, Danska, Nizozemska, Saudijska Arabija, Finska, Francuska, Irska, Oman, ævicarska, Norveçka, Luksemburg, æpanjolska, SAD, Kanada, Portugal, Katar, Italija i Slovenija.

Za graÐane svih ostalih dr§ava potrebna je viza za ulazak u Bosnu i Hercegovinu.

Po istom sustavu za sve strane dr§avljane potrebna je putovnica. Nije, dakle dovoljna osobna karta osim za graÐane Republike Hrvatske.

MeÐugorje - 152, 20. rujna 2000.

“Draga djeco!

¦elim s vama podijeliti svoju radost. U svom bezgrjeçnom srcu osje†am, da je mnogo onih koji su mi se pribl§ili i nose na poseban naŸin u svojim srcima pobjedu mog bezgrjeçnog srca mole†i i obra†aju†i se. ¦elim vam zahvaliti i potaknuti vas, da s ljubavlju i snagom Duha Svetoga joç viçe radite za Boga i njegovo kraljevstvo. Ja sam s vama i blagoslivljam vas svojim majŸinskim blagoslovom.Hvala vam çto ste se odazvali mom pozivu.”

25. kolovoza 2000.

æTO SE ZABORAVLJA?

Svijet u kojem §ivimo sve je manji. Razvoj i dostignuta razina suvremenih komunikacija na razliŸitim podruŸjima pomogle su da se ljudi meÐusobno bolje upoznaju. Bolje upoznavanje stvara povoljniju klima za suradnju i razumijevanje razliŸitih tradicija i razliŸitosti op†enito. Sve je to stvorilo uvjete za proces globalizacije koji je u tijeku, Ÿiji pak ishod ne mo§emo u ovome trenutku dosegnuti. Proces nailazi, istina, na odobravanje. No, ne mogu se potisnuti ni strahovi i zabrinutost koji su sve izra§eniji. Mjesto i uloga malih vrlo je upitna i to mali osje†aju. Povezivanja temeljena na Ÿisto gospodarskoj i profitnoj razini prije ili kasnije pretvaraju se u tempiranu bombu. Tomu je bli§a i dalja povijest dovoljan dokaz. Marginalizacijom religioznog i duhovnog gubi se jedan povjesni sadr§aj.

Viçe od toga, gubi se vezivno tkivo koje je bilo, istina, i zlorabljeno, ali su na njegovim zasadama nicali i razvijali se najve†i dosezi suvremenog Ÿovjeka i druçtva.

Fra Ivan Landeka

V I J E S T I

BROJ PR¬ESTI I KONCELEBRANATA

U mjesecu kolovozu u svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju podijeljeno je 159. 500 sv. priŸesti, a na sv. misama koncelebrirala su 3 404 sve†enika iz domovine i inozemstva, odnosno 110 sve†enika dnevno.

Naçih hrvatskih hodoŸasnika u kolovozu je bilo uistinu mnogo. Budu†i da je to mjesec godiçnjih odmora mnogi su svoj boravaka na moru iskoristili i za hodoŸaç†e u MeÐugorje.

Od stranih hodoŸasnika bilje§imo izuzetno velik posjet hodoŸasnŸkih skupina i to iz: Portugala, SAD-a, ævicarske, Koreje, Francuske, Belgije, Poljske, SlovaŸke, MaÐarske, Rusije, Ukrajine, Letonije, Belorusije, ¬eçke, Nizozemske, Austrije, Italije, Brazila, Rumunjske, Australije, NjemaŸke, Kariba, Slovenije, Engleske, Irske, Kube, Nikaragve, Meksika, Kolumbije, Guatemale, Haitia, Paraguaja, Indonezije, Libanona, Kanade, Albanije, Litve, Crne Gore, Japana, Novog Zelanda i æpanjolske.

PROSLAVA BLAGDANA MALE GOSPE I UZVIæENJA SV. KRI¦A

8. rujna sveŸano je proslavljen blagdan roÐenja Bla§ene Djevice Marije - Male Gospe. VeŸernju svetu misu u zajedniçtvu sa 70 koncelebranata predvodio je novi meÐugorski §upnik fra Ivan Sesar. Ve† za ovu svetkovinu u MeÐugorju se okupio veliki broj vjernika od kojih su mnogi ostali u MeÐugorju za proslavu blagdana Uzviçenja sv. Kri§a.

Blagdan Uzviçenja sv. Kri§a i ove godine je sveŸano proslavljen u prvu nedjelju nakon Male Gospe - 10. rujna na Kri§evcu. U nazoŸnosti viçe desetaka tisu†a vjernika sveŸanu sv. misu predvodio je fra Mijo D§olan, provincijal Bosne Srebrene zajedno s 30 sve†enika. Kao i svake godine rijeke hodoŸasnika slijevale su se u MeÐugorje ve† tijekom no†i. Mnogi od njih su preçli pjeçice stotine i stotine kilometara, neki i bosonogi.

Evo nekoliko crtica iz povijesti Kri§evca i kri§a na njemu podignutog. Oko kilometar zraŸne linije od meÐugorske crkve uzdi§e se brdo Kri§evac, koje se nadovezuje na brdo Crnicu i s njim tvori kut. Na njegovom vrhu (520 m nadm. visine) tadaçnji §upnik fra Bernardin Smoljan i §upljani podigli su godine 1934. 8,56 m visoki armiranobetonski kri§. U kri§ su urezali rijeŸi: "Isusu Kristu Otkupitelju ljudskoga roda, u znak svoje vjere, ljubavi i nade, u spomen 1900. godiçnjice Muke Isusove". U samo kri§içte su ugraÐene mo†i dobivene za tu prigodu iz Rima - komadi† kri§a kojeg krç†ani çtuju kao kri§ na koji je bio raspet Isus Krist, a Ÿiji se najve†i dio Ÿuva u crkvi Santa Croce di Gerusalemme u Rimu. Kri§ je dovrçen 15. o§ujka 1934. godine. Kasnije se ustalio obŸaj da se na njegovu podno§ju slavi sveta misa prvu nedjelju nakon Male Gospe u spomen Uzviçenja svetog Kri§a. Kri§evac ne privlaŸi tolike hodoŸasnike ni zbog prirodne ljepote ni zbog znamenitosti na njemu podignutog kri§a, nego zato çto mnoçtvo ljudi tvrdi da su nakon poŸetka meÐugorskih ukazanja vidjeli na tom kri§u razne svjetlosne i druge znakove. Svi su ih oni povezali s Gospinim ukazanjima, s porukom meÐugorskih ukazanja - mirom izmeÐu Boga i Ÿovjeka i izmeÐu ljudi. Shvatili su da put do toga mira neizostavno vodi preko kri§a. Mnogi su upravo na tom brdu pronaçli mir i svoj put do Boga. U svoje hodoŸasnŸke pobo§nosti i praksu ukljuŸili su i çtovanje kri§a. Penju†i se teçkim putem do kri§a na Kri§evcu, hodoŸasnici obavljaju pobo§nost Kri§nog puta. Zato je pokraj puta uz brdo Kri§evac postavljeno çesnaest bronŸanih reljefa, a na svima je i Gospin lik i poruka svima nama: Gospa prati Isusa, i nas na naçem kri§nom §ivotnom putu.

MISIJSKO PUTOVANJE FRA SLAVKA BARBARIA U ENGLESKOJ

Ve† je punih 10 godina otkad su poŸeli redoviti godiçnji molitveni susreti meÐugorskih hodoŸasnika u Engleskoj. MeÐugorski obra†enik sa §idovstva i veliki dobroŸinitelj hrvatskog naroda za vrijeme rata g. Bernard Ellis osjetio je potrebu i predlo§io godiçnji molitveni susret engleskih hodoŸasnika. Zamisao je prihva†ena i od 1990. svake se godine organizira molitveni dan posljednjeg ponedjeljka u kolovozu. Na svom povratku iz Engleske fra Slavko je o svojim dojmovima kazao sljede†e:

“Osam puta smo se sastajali na molitvu kod karmeli†ana u njihovom poznatom hodoŸasniŸkom mjestu Aylsford, onda smo se premjestili u Walsingham - najstarije marijansko svetiçte u Engleskoj. Tako je bilo i ove jubilarne godine. Ujedno je to bio deseti, jubilarni molitveni susret. Skupilo se mnogo molitelja. Susret je poŸeo molitvom krunice, kao u MeÐugorju. Slijedilo je predavanje, te sveŸana sv. misa koju je predvodio upravitelj svetiçta otac Alan Williams, marist. Koncelebriralo je dvadesetak sve†enika, koji su prije misnog slavlja satima ispovijedali. Nakon sv. mise je bilo klanjanje i molitva za ozdravljenje.

“Draga djeco!

25. kolovoza 2000.

KRI¦ I RASPETI

Slavlje Uzviçenja svetog Kri§a u §upi MeÐugorje dobilo je posebno znaŸenje gradnjom velikog kri§a na brdu æipovac. SagraÐeni kri§ promijenio je ime brdu: ono je od tada brdo Kri§evac. Od 1981. zagledani u taj kri§ iz bliza i izdaleka milijuni su molili, plakali i radovali se. Pod tim kri§em mijenjao je Raspeti mnoge ljudske sudbine, pod tim kri§em dogodili su se nebrojeni zaokreti od nevjere prema vjeri. Zavjetni kri§ jedne §upe prigodom godine Otkupljenja postao je zajedniŸko dobro krç†ana iz svega svijeta.

Kri§, sam za sebe, razdvojen od Raspetoga, ne znaŸi mnogo. Raspeti mu daje smisao i znaŸenje. Smisao mu daju i oni koji ostadoçe podno njegova kri§a, Majka Gospodinova posebice. Ljudski §ivot oduvijek je suoŸavnje s trpljenjem i tra§enjem izlaza. U kri§u i Raspetome sadr§ano je obadvoje - stvarnost trpljenja i stradanja i zaokret koji se dogodio na Raspetome. U kri§u i na Kri§evcu toga se spominjemo i ugraÐujemo to u svoj §ivot.

fra Ivan Landeka

V I J E S T I

BISKUP SAINT VINCENTA I GRANADE MLADIMA

Na nedavno zavrçenom 11. meÐunarodnom molitvenom susretu mladih na temu: "RijeŸ je tijelom postala i prebivala meÐu nama", jedan od predavaŸa bio je msgr. Robert Rivas, biskup Kingstowna, Saint Vincent i Granada. Tom prigodom obratio se okupljenoj mlade§i:

”Dragi mladi!

Piçem vam u duhu velike Jubilarne godine. Velika je povlastica biti s vama ovdje u MeÐugorju za MeÐunarodni molitveni susret mladih. Hvala vam çto ste posluçali i odazvali se Gospinom pozivu na susret u ovoj oazi mira, pobo§nosti i duhovne obnove. Divim vam se çto dolazite s mnogih kontinenata da svjedoŸite vaçu vjeru u Isusa Krista, Marijina Sina. Hvala vam çto ste doçli na susret s Isusom u ovoj Jubilarnoj godini.

Naçe veliko jubilarno ispovijedanje vjere usredotoŸeno je na Krista u otajstvu njegova Utjelovljenja. Sveti Ivan, ljubljeni uŸenik, poziva nas da se duboko zagledamo u otajstvo Utjelovljenja i RoÐenja Kristova kada zapisuje u svom EvanÐelju: ‘RijeŸ je tijelom postala i prebivala meÐu nama.‘ To su rijeŸi §ivota. Pokazuju kako nam je Bog doçao blizu. Bo§ansko je dodirnulo ŸovjeŸansko. Sve ono çto je Ÿekalo, zapravo svo stvorenje, poskoŸilo je od radosti pri najavi Kristova roÐenja. To je veliki dogaÐaj koji slavimo u ovoj Jubilarnoj godini. Mladi, neka vam danas srce poskoŸi od radosti, jer vaç Bog prebiva meÐu vama.

‘RijeŸ je tijelom postala i prebivala meÐu nama ‘ (Iv 1,4)

Marija je u srcu ovog velikog otajstva vjere. Ona je rekla ‘da ‘ Bogu i dala nam je Krista. Kristovo roÐenje otvara vrata najve†e ljubavne priŸe koja je ikada bila ispriŸana ili napisana. Opet nas sveti Ivan uvodi u srce priŸe: ‘Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina JedinoroÐenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne, nego da ima §ivot vjeŸni.‘ (Iv 3,16) Marija nosi tu utjelovljenu ljubav. Njezina poruka vama, mladim ljudima, jest da budete nositelji te ljubavi vaçim prijateljima i mladima vaçe generacije na poŸetku ovog novog tisu†lje†a. Mi smo svi sudionici te velike ljubavne priŸe koja treba biti §ivljena i priŸana sve do kraja vremena. Isus je obe†ao da †e biti s nama zauvijek. To je ljubav, ljubav koja vjeŸno traje. Naça vjera u Isusa Krista je najdragocjeniji ‘dar ‘ ljubavi koji mo§emo podijeliti s drugima. Uvijek se sjetite majŸinskih rijeŸi upu†enih vama: ‘æto god vam rekne, uŸinite!‘

‘RijeŸ je tijelom postala i prebivala meÐu nama ‘ (Iv 1,4)

Isus je sam sebe ‘oplijenio ‘ (Fil 2,7) i s nama se identificirao u svemu osim u grijehu (Heb 4,14-16). Isus zato zna na Ÿemu je s nama. A kakav je naç odnos prema Isusu? Naç Sveti Otac, papa Ivan Pavao II. ka§e da Isus od mladih oŸekuje velike stvari. Doista, na poŸetku ovog novog tisu†lje†a u vaçe je ruke polo§ena velika odgovornost: Primiti vjeru, saŸuvati vjeru i predati vjeru vaçoj generaciji i budu†im generacijama. Zato ne smijete Ÿekati da vidite çto †e drugi uŸiniti. Vi morate biti svjetlost! Imate li vi, mladi krç†ani i krç†anke, viziju kako i†i naprijed? Imate li plan kako †ete produbiti i ojaŸati vaç anga§man prema Kristu? Odnos prema Isusu je anga§man koji tra§i energiju i §ar vaçe mladosti. Dajte danas Kristu vaç mladenaŸki §ar! ‘Oplijenite‘ se u slu§bi i u ljubavi prema drugima. Vi mo§ete donijeti velike promjene u Crkvi i u druçtvu.

Ne bojte se postati sveci novog tisu†lje†a! (15. svjetski dan mladih, poruka Svetog Oca, Nø3), ne bojte se biti §ene i mu§evi nade. Vaçi biskupi raŸunaju na vas! Crkva raŸuna na vas. U svojoj poruci za vas prilikom ovogodiçnjeg Svjetskog dana mladih, Sveti Otac vam ukazuje na Krista kao onoga koji je ovdje za vas i kojemu vam valja i†i. Papa vam ka§e: ‘Ne idite nikome osim Kristu. Ne tra§ite nigdje drugdje ono çto vam samo on mo§e dati.‘ (Nø3)

Trudite se uvijek da posvuda, u svemu i u svakome naÐete Krista. Prepoznajte ga u izobliŸenim licima mladih vaçe generacije. ¬ujte njegov krik u kricima siromaçnih, odbaŸenih i onih koje je slomilo trpljenje. ¬ujte zov za pravdom i brinite se za brige drugih. Susretnite Krista svaki dan u njegovoj RijeŸi i zaljubite se u njega u Euharistiji. Neka vaça molitva bude hranjena euharistijskim klanjanjem. Naçi su §ivoti prazni bez osobnog odnosa prema Kristu. Neka to bude jedan od vaçih mladenaŸkih prioriteta. Krist ho†e da budete sretni. Zato radosno §ivite svoj §ivot. Isus nije doçao da vam oduzme radost nego da po njemu upoznate pravu radost.

‘RijeŸ je tijelom postala i prebivala meÐu nama ‘ (Iv 1,4)

Mladi, pozivam vas da izaberete Boga za cijeli svoj §ivot, neka to bude vaç §ivotni izbor. Postanite misionari §ivota. Sluçajte, poput Marije, poticaje Duha Svetoga i spremno idite tamo gdje vas Krist treba kao svoje predstavnike. Ne bojte se. Isus, RijeŸ Tijelom postala, Kruh §ivota, vaç brat, je s vama!

Blagoslivljam vaçe obitelji, vaçe sve†enike, redovnike i prijatelje.

Gospe naça, Kraljice Mira, moli za nas! MeÐugorje, 3. kolovoza 2000."

FRA IVAN LANDEKA OTIæAO IZ MEÑUGORJA - MEÑUGORJE IMA NOVOGA ¦UPNIKA

Nakon 12 godina nesebiŸnog i predanog slu§enja Bogu i svim hodoŸasnicima koji su tra§ili svoj put do Njega, te §upljanima §upe MeÐugorje, fra Ivan Landeka je otiçao na drugu slu§bu. Fra Ivan preuzima slu§bu §upnika u §upi Humac hodoŸasnicima poznatoj kao polaziçte tradicionalne Hodnje mira prigodom obljetnice Gospinih ukazanja i §upu iz koje godinama franjevci dolaze u MeÐugorje ispovijedati.

U ime svih vas koji ste osjetili fra Ivanovu brigu i skrb tijekom vaçih hodoçaç†a u MeÐugorje od srca mu zahvaljujemo za svako uŸinjeno dobro. A bilo ga je u izobilju! Obe†ajmo mu i na ovaj naŸin svoje molitve da ga Gosopdin prati u daljnjem slu§enju bra†i i sestrama.

I kaplean fra Branimir Musa otiçao je iz MeÐugorja i preuzeo slu§bu gvardijana u franjevaŸkom samostanu na Humcu. U ime svih vas, koji ste potaknuti fra Branimirovim nadahnutim propovijedima otkrili ljubav Bo§ju, od srca mu zahvaljujemo i preporuŸamo njegovu slu§bu u vaçe molitve.

Novi §upnik §upe MeÐugorje je fra Ivan Sesar, franjevac HercegovaŸke franjevaŸke provincije i doktor crkvenog prava. Ovim putem njemu i novom kapelanu fra Ljubi Kurtovi†u §elimo iskrenu dobrodoçlicu obe†avaju†i im svoju suradnju i molitve.

JUBILEJ 2000. I MARIJA

U pismu “Tertio Millenio Adveniente” Sveti Otac Ivan Pavao II. naglaçava da “tvrdnja o Kristu srediçtu ne mo§e biti rastavljena od priznavanja uloge koju je imala njegova presveta Majka” (br. 43). Kalendar jubilejskih slavlja spominje na osobit naŸin Marijine blagdane povezane s tajnom Utjelovljenja. Na 8. rujna slavi se spomen Marijina roÐenja u svezi s Kristovim roÐenjem.

U svetiçtu “Madonna del Divino Amore” u Rimu slavi se 20. medjunarodni marioloçko-marijanski kongres, s kojim je povezan jubilej marijanskih svetiçta. U subotu 23. rujna u pono† polazi pjeçaŸko hodoŸaç†e od sv. Ivana Lateranskog u svetiçte “Divino Amore”. U nedjelju 24. rujna sveŸanom misom na Trgu sv. Petra Sveti †e Otac zakljuŸiti Marijanski kongres i Jubilej Marijinih svetiçta.

Na blagdan Gospe od Ru§arja, u subotu 7. listopada, sti§e originalni kip Majke Bo§je Fatimske na Trg sv. Petra, gdje †e Marijini çtovatelji iz cijelog svijeta zajedno u molitvi bdjeti u pripremi na Ÿin stavljanja pod Marijinu zaçtitu tre†eg tisu†lje†a u povodu Jubileja biskupa. Sve marijanske skupine svijeta pozvane su da sudjeluju u pripremi i kod Ÿina te posvete.

SEMINARI U "DOMUS PACIS"

Tijekom proteklog razdoblja u ku†i molitve "Domus pacis" odr§ana su tri seminara posta i molitve za poljske i francuske hodoŸasnike. U istoj ku†i odr§an je i seminar za skupinu slijepih osoba iz Hrvatske.

SEMINAR ZA VODI¬E

Zbog zanimanja mnogih koji bi §eljeli raditi kao vodiŸi u svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju, Druçtvo vodiŸa za hodoŸasnike u §upi MeÐugorje organiziralo je seminar od 21. do 25. kolovoza. Nakon odr§anog seminara izvrçit †e se provjera znanja. Svi oni koji s uspjehom zavrçe ovaj seminar stjeŸu mogu†nost uŸlanjivanja u Druçtvo vodiŸa, a samim time i mogu†nost rada s hodoŸasniŸkim skupinama. Svi oni, naime, koji §ele raditi kao vodiŸi u svetiçtu moraju upoznati i ste†i dostatna znanja da bi hodoŸasnicima, s kojima †e u budu†nosti raditi, mogli pru§iti vjerodostojnu informaciju.

Mladi su na seminaru sluçali predavanja iz pet oblasti: Svetopisamske poruke (fra Miljenko Stoj†), Krç†anske poruke (fra Milan LonŸar), Povijest Crkve u Hrvata (fra Ivan Mari†), Gospine poruke (fra Slavko Barbari†) i Turizam i hodoŸaç†e u meÐugorskim dogaÐanjima (Marija Dugand§i†).

Koristimo prigodu zamoliti sve one koji dovode skupine u MeÐugorje da anga§iraju mjesnog vodiŸa koji im umnogome mo§e pomo†i tijekom njihova boravka u MeÐugorju i, çto je najva§nije, to su osobe koje su pripremljene i obrazovane za pru§anje vjerodostojnih informacija, te svoj posao obavljaju u suradnji s Uredom informacija pri svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju.

MeÐugorje - 150, 23. kolovoza 2000.

Kao çto smo pisali u Biltenu br. 147, 26. lipnja u MeÐugorju je odr§ana MeÐunarodna donatorska konferencija na kojoj je usvojena sljede†a

I Z J A V A

MeÐunarodna konferencija predstavnika humanitarnih organizacija i pojedinaca inspiriranih meÐugorskim porukama odr§ana je u MeÐugorju 26 .6. 2000. godine. Na ovoj konferenciji je sudjelovalo oko 250 sudionika iz 16 zemalja i sve†enici koji rade u MeÐugorju.

Sasluçavçi çto je kroz ovih desetak godina uŸinjeno za prognanike i izbjeglice, siromaçne i bolesne, ratne invalide, ratnu siroŸad i ostale potrebite, postali smo svjesniji da moramo zahvaliti Bogu po Mariji Kraljici Mira za iskustva produbljene vjere i za pomo† çto smo je pru§ili ugro§enom narodu u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini za vrijeme rata i nakon njega.

Postali smo takoÐer svjesniji da ima joç puno potreba na razliŸitim stranama i stoga smo odluŸili, prema svojim mogu†nostima, nastaviti Ÿiniti dobro, proçiriti podruŸja svoga djelovanja, potiŸu†i i druge da isto Ÿine, uvjereni da Ÿinimo Isusu ono çto Ÿinimo jednom od njegove najmanje bra†e (Mt 25,40).

NazoŸnost predstavnika §idovske , muslimanske i pravoslavne vjeroispovijesti pokazuje da se naçe pomaganje nije ograniŸavalo samo na “doma†e u vjeri” (Gal 6,9). Stoga odluŸno odbacujemo sve optu§be koje su u razliŸitim medijima izreŸene o pojedincima i udrugama da su zloupotrebljavali humanitarni rad.

Zazivamo zagovor Kraljice Mira na sve i pozivamo ljude dobre volje da nam se pridru§e u pomaganju bratu u nevolji.

U MeÐugorju, 26. 06. 2000. fra Ivan Landeka, §upnik §upe Sv. Jakova - MeÐugorje

fra Leonard OreŸ, predsjednik udruge “MeÐugorje-Mir” Split

POSJET BELGIJSKOG BISKUPA

Polovicom srpnja MeÐugorje je posjetio biskup belgijskog grada Namour-a msgr. Leonard Andre- Mutien. U MeÐugorju je boravio tri dana. Tom prigodom fra Slavko Barbari† razogvarao je s msgr. Leonardom za Glas mira. U nastavku donosimo dio toga razgovora:

“AML: MeÐugorje sam susreo preko mojih bogoslova. Kad sam bio rektor bogoslovije St-Paul u Louvain-la-Neuve, 1982. i 1983., neki od mojih bogoslova içli su u MeÐugorje. To je bilo na samom poŸetku ukaznja. Nikad prije nisam Ÿuo o tome govoriti. Nekoliko bogoslova je doçlo k meni tra§iti dopuçtenje da za vrijeme praznika odu u MeÐugorje. Nisam niçta znao o tome, i pitao sam ih postoji li stav Crkve u svezi s MeÐugorjem. Rekli su mi da ne, da je to poŸelo prije nekoliko godina, te da se Ÿini da se Djevica tamo ukazuje. Dali su mi jedan Ÿlanak na Ÿitanje i rekao sam im: idite vidjeti, idite vidjeti! Nekoliko puta su mi o tome govorili pa sam 1984. i sam odluŸio oti†i vidjeti. Nas Ÿetvero sve†enika s bogoslovije doçli smo u MeÐugorje u lipnju 1984. Moram re†i da ono çto sam vidio u §upnoj crkvi 1984., tu puŸku pobo§nost, naŸin na koji se moli krunica, slavi Euharistija, susret koji sam imao s vidiocima dva puta za vrijeme “ukazanja” u sakristiji - sve to mi se Ÿinilo vrlo pozitivnim, posebno naŸin na koji se ovdje molilo.

GM: Koliko puta ste ve† doçli u MeÐugorje?

AML: Ovo mi je drugi posjet. Prvi sam put, dakle, doçao 1984. Zadr§ao sam vrlo pozitivan dojam o onome çto sam tu vidio. Kasnije sam bio informiran. ¬itao sam knjige oca Laurentina, ne sve, ali nekolicinu. ProŸitao sam nekoliko Ÿlanaka, dakle, zanimao sam se. Posebno, dok sam bio profesor u Louvain-u, vidio sam meÐu studentima neke koji su bili u MeÐugorju i koji su tu otkrili molitvu, ispovijed, Euharistiju i post i sje†am se da sam na bogosloviji poŸeo postiti petkom dosta redovito slijede†i primjer nekih mojih bogoslova ili drugih studenata koje sam susreo na sveuŸiliçtu i koji su postili nakon hodoŸaç†a u MeÐugorje. Kad sam postao biskup susreo sam vjernike moje biskupije koji su postili svakog petka, koji su otkrili sakramente zahvaljuju†i susretu s MeÐugorjem. Utvrdio sam da meÐu bogoslovima redovito ima onih koji su do§ivjeli obra†enje i dobili zvanje zahvaljuju†i MeÐugorju. Sada imam tridesetak bogoslova, meÐu kojima je njih nekoliko koji su ovdje do§ivjeli duhovno iskustvo koje je obilje§ilo njihovo zvanje. Takvi plodovi me zanimaju. Znam da po logici od krivih premisa mo§emo izvu†i toŸne zakljuŸke. Pa ipak, Ÿinjenica da se toliko pozitivnih otkri†a dogaÐa upravo zahvaljuju†i MeÐugorju pozitivan je dokaz u prilog MeÐugorja. Ja sam se, dakle, nastavio informirati i rekao sam da bih se jednog dana mogao i vratiti u MeÐugorje. U 2000. godini pomislio sam da bih mogao iskoristiti Jubilej za kratko hodoŸaç†e. ¬injenica da u ovom trenutku u Francuskoj i u Belgiji postoji mnogo otpora prema meÐugorskim dogaÐanjima, knjiga koje kritiziraju MeÐugorje, potakla me da doÐem i vidim vlastitim oŸima. Ne volim suditi stvari, situacije i osobe iz daleka, samo iz knjiga; radije osobno malo pogledam. Nakom çto sam informirao mostarskog biskupa o svom dolasku, doçao sam ovamo kao hodoŸasnik moliti, ali i osobno se uvjeriti, i moram re†i da mi se ono çto vidim u §upnoj crkvi na pastoralnom planu Ÿini jako dobro: molitva krunice, Euharistija, klanjanje, solidna pobo§nost, uravnote§ena pobo§nost, prosvijetljena pobo§nost. æto se meÐugorskih dogaÐaja tiŸe, nije na meni da se o tome izjasnim, to je na mjesnom biskupu, na biskupima Bosne i Hercegovine, da nakon detaljnog prouŸavanja situacije formuliraju sud o vjerodostojnosti ili nevjerodostojnosti ukazanja. To nije moja stvar! U svakom sluŸaju, prihvatit †u slu§beni sud Crkve.

GM: Zaçto se u Crkvi oklijeva kad se vide dobri plodovi?

AML: Ja mislim da Crkva u svojoj mudrosti §eli da se kod ovakvih fenomena najprije prouŸe Ÿinjenice, a tek onda plodovi. Mislim da je to pravilo koje je ve† formulirao kardinal æeper kad je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere. Najprije se prouŸava Ÿinjenice, a tek onda plodove. ProuŸavanje plodova nije dovoljno. Treba prouŸavati Ÿinjenice, ali obilatost pozitivnih plodova je po sebi pozitivan dokaz, iako mi se Ÿini da ima, kao u svakoj ljudskoj stvari, i negativnih plodova. Gdje god ima ljudi ima i ljudskih stvari, katkada preljudskih. Kao i meÐu 12 apostolaŸ

GM: Odakle dolazi opozicija?

AML: Razumijem da se postavljaju pitanja o fenomenima MeÐugorja i da postoje prigovori protiv ukazanja u MeÐugorju. Razumijem da se na primjer postavljaju ovakva pitanja: mnoçtvo ukazanja, Ÿinjenica da su na neki naŸin predvidljiva, zna se kojeg dana. Razumijem da postoji otpor. Osobno nema mnogo apriornih zamisli o tome çto bi Presveta Djevica trebala, a çto ne bi trebala uŸiniti. Ja radije prihva†am stvari, makar i uznemiruju moje osobne ideje, ali razumijem da se pitanja postavljaju i vjerujem da, prema onome çto sam mogao vidjeti, u ovom fenomenu MeÐugorja ima bitnih stvari, ali ima i parazita. Vjerujem da postoji ono temeljno, ali i sluŸajnosti, jedno je viçe pozitivno, a drugo viçe negativno. U Lourdesu me se jako dojmilo svjedoŸanstvo Bernardice, rekao bih 100% Ÿisto. ¬ini mi se da je ovdje oko srediçnjeg dogaÐaja bilo parazita. Razumijem da se postavljaju pitanja. Ostajem informiran i o pitanjima koja si postavljaju protivnici MeÐugorja. Treba ih Ÿuti, i zato sam proŸitao knjigu Joachima Boufflet-a od poŸetka do kraja. Napisana je u polemiŸkom tonu koji mi se ne Ÿini na mjestu, ali ima pravih pitanja koja su postavljena i koja jednog dana moraju dobiti jasan i povijesno utvrÐen odgovor. Prihva†am, dakle, ta pitanja, ali §elim ostati otvoren dogaÐaju. Poznajem prijatelje biskupe kojima je pravilo ponaçanja re†i: “Pazi, ako smo otvoreni dogaÐaju MeÐugorja mo§da mo§emo ohrabriti neçto çto nije vjerodostojno.”Postoji rizik. Ja sam osjetljiv viçe na suprotan rizik i ka§em: “Isto tako je mogu†e da je Nebo govorilo ljudima na tom mjestu i ja ne §elim preuzeti rizik da se apriori zatvorim toj milosti.” Postoje dva rizika: rizik da se prevarimo u MeÐugorju i rizik da proÐemo pokraj jednog milosnog dara.

GM: Dara Neba?

AML: ¦elim da oni koji za to imaju milost i kompetenciju, mjesni biskup, biskupska Konferencija Bosne i Hercegovine, teoloçka i nauŸna komisija, nastave prouŸavati ovaj fenomen, da jednog dana formuliraju sud Crkve o onome çto se je ovdje dogodilo. Do tada, izmeÐu dva rizika, ja radije preuzimam rizik da budem preotvoren nego li rizik da se apriori zatvorim milosti Bo§joj koja mo§e djelovati na ovom mjestu. Zato, dakle, zauzimam stav otvorenosti u razboritosti.

GM: Mi franjevci, Ÿekaju†i konaŸan sud, stavljamo se na slu§bu osobama koje dolaze ovamo. Biskup nas smatra “neposluçnima” zbog “ukazanja”, ali mi nemamo nekog velikog izbora: ako ljudi dolaze ovamo, mi im moramo slu§itiŸ

AML: Koliko mogu vidjeti, vaç pastoralni rad u §upnoj crkvi ne temelji se na ukazanjima kao takvima. ¬ini mi se da se puno ne spominju ukazanja kad se slavi Euharistija i sakramenti. Katkada Ÿak Ÿujem: “Svi plodovi MeÐugorja dolaze jednostavno od Ÿinjenice da se slavi Euharistija, da se klanja Euharistiji, da se ispovijeda, da se moli. Plodovi, dakle, ako ih ima, ne dolaze od navodnih ukazanja nego od sakramenata Crkve.” To katkada Ÿujem.

GM: Neki ka§u: “Gdje ima molitve, ima milosti i Ÿudesa.”

AML: Ta mi se logika ne Ÿini sasvim toŸnom. Istina je da tamo gdje ima molitve, Euharistije, ispovijedi, plodovi dolaze. Ali ima mnogo drugih mjesta na svijetu gdje se moli, gdje se ispovijeda, gdje se slavi Euharistija, a nema iste vrste tako oŸitih plodova!

GM: Vi, dakle, mislite da se ta dimenzija mo§e pripisati ukazanjima?

AML: Vjerujem da je to indikacija koju treba prouŸavati, indikacija koja navodi na razmiçljanje. Redovito susre†em mlade koji misle na sve†eniçtvo ili koji su imali duboko iskustvo obra†enja dolaze†i ovamo, mnogo viçe nego u odnosu na druga mjesta i to mi name†e pitanja. Ne mogu prihvatiti bez rezerve da su plodovi MeÐugorja vezani jedino uz §ivljenje sakramenata, njih se §ivi i na drugim mjestima. Ovdje postoji neçto çto postavlja posebno pitanje. Nije na meni da se izrazim o realnosti tih osnova, ali postoji pitanje koje se ne mo§e izbje†i.

GM: Na kraju, §elite li ovdje dati neku poruku svijetu?

AML: Mislim da §ivimo u razdoblju koje na duhovnom planu zahtijeva hitnost. Uvjeren sam, kao i Papa Ivan Pavao II., da je vrijeme Jubileja vrijeme posebne milosti koje priprema, kao çto je Ivan Pavao II. viçe puta rekao, novi izljev Duha Svetoga na Crkvu. Ono çto oŸekujem od MeÐugorja je da doprinese pripremanju tog novog izljeva Duha Svetoga kojeg Crkva i svijet trebaju. Stoga mislim da je najnu§nije koncentrirati se na najbitnije, kao çto to vi ovdje radite, u ovoj §upi: koncentrirati se na Euharistiju koja je izvor krç†anskog §ivota, a za ostalo mislim da treba njegovati milost mira i tra§iti da se razluŸivanje u vezi MeÐugorja uŸini u najboljoj mogu†oj klimi, za dobro Crkve.

GM: Molit †emo za vas. Blagoslovite nas! Hvala!"

VIDEO ZAPISI MOLITVENOG SUSRETA MLADIH

Posljednjih dana mnogi tra§e video zapise s proteklog molitvenog susreta mladih. Mogu†e ih je dobiti u Uredu informacija svetiçta i to osobno, a ne putem poçte.

HERCEGOVA¬KI FRAMAæI U RIMU

Oko 200 mladih framaça (Ÿlanova franjevaŸke mlade§i) hodoŸastilo je polovicom kolovoza u Rim prigodom Jubilarne godine na MeÐunarodni susret mladih sa Sv. Ocem. Framaçe iz MeÐugorja vodi fra Branko Radoç. Neka njih i sve mlade prati zagovor Kraljice mira na tom va§nom hodoŸaç†u, da bi postali i ostali dijelom mlade generacije odane Bogu i Crkvi.

POSJET DR¦AVNIH DU¦NOSNIKA

Proteklih dana MeÐugorje je posjetio podpredsjednik hrvatske Vlade dr. Goran Grani† zanimaju†i se za dogaÐaje u ovome svetiçtu.

Nedavno je meÐugorsko svetiçte posjetila obitelj bolivijskog predsjednika Banzera: supruga s k†eri, dvojicom zetova i dvoje unuŸadi. Tom je prigodom gÐa Yolanda de Banzer izjavila: "¦eljela sam §arko do†i u MeÐugorje. U nekoliko navrata mi se Ÿinilo da †e to ostati i neispunjena §elja. Sada se ispunila i presretna sam." Svoj boravak u Europi zapoŸeli su susretom sa Sv. Ocem, a zavrçili ga hodoŸaç†ima u Lourdes, Fatimu i Banneaux.

MeÐugorje - 149, 9. kolovoza 2000.

9, 00 Iskustva sudionika

11,00 Sv. misa - fra Ivan Landeka

... ZajedniŸki ruŸak

PredavaŸi na ovogodiçnjem seminaru:

Dr. fra Ljudevit RupŸi† roÐen je 1920. godine u Hardomilju, Ljubuçki. 1939. stupio je u franjevaŸki red u HercegovaŸkoj provinciji, a 1946. zareÐen je za sve†enika. Studij teologije zavrçio je 1947. na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1958., a habilitirao 1971. na istom fakultetu. Od 1958. do 1988. predavao je novozavjetnu egzegezu na FranjevaŸkoj teologiji u Sarajevu, a neko vrijeme i na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Pod jugokomunistiŸkim re§imom tamnovao je 1945. i 1947. god., te od 1952. do 1956. godine. Dulje vrijeme (1968‑1981) bio je Ÿlan Teoloçke komisije pri Biskupskoj konferenciji bivçe Jugoslavije. Preveo je Novi zavjet s izvornika na hrvatski jezik. Prijevod je do§ivio brojna izdanja. Objavio je mnogo knjiga, studija i Ÿlanaka na hrvatskom, njemaŸkom, talijanskom, francuskom i engleskom jeziku, te je odr§ao mnoçtvo predavanja na brojnim kongresima i simpozijima po Europi i Americi.

Osmi meÐunarodni susret voditelja centara mira, molitvenih i karitativnih skupina vezanih za MeÐugorje, odr§at †e se u Novoj dvorani u MeÐugorju .

Broj mjesta je ograniŸen prostorom, a svake je godine broj sudionika sve ve†i. Stoga vas molimo da çto prije, a najkasnije do konca prosinca 2000. prijavite svoj dolazak na ovaj susret. Prijave izvrçiti na broj faxa + 387 36 651 444 ili puetm e-maila: medjugorje-mir@medjugorje.hr ili pak u Uredu informacija svetiçta osobno ili putem telefona na broj 00387 36 651 988.

Unaprijed se radujemo vaçim prijavama i zajedniŸkom susretu prigodom 20. obljetnice Gospina ukazanja u §upi MeÐugorje!

MeÐugorje - 148, 26. srpnja 2000.

„Draga djeco!

Ne zaboravite, da ste ovdje na zemlji na putu prema vjeŸnosti i da je vaç dom na nebesima. Zato, djeŸice, budite otvoreni Bo§joj ljubavi i ostavite sebiŸnost i grijeh. Neka vaça radost bude samo u otkrivanju Boga u svakodnevnoj molitvi. Zato, iskoristite ovo vrijeme i molite, molite, molite, a Bog vam je blizu u molitvi i preko molitve. Hvala vam çto ste se odazvali mom pozivu.”

25. srpnja 2000.

MLADE¦ ZA NOVO TISULJEE

Od davnine vrijedi izreka: ®Mladi su nada svijeta¯. To je istina koja se ne da pobiti. Tako je bilo u svim vremenima, pa i danas. Napose je to dolazilo do izra§aja u krizna vremena. Jedno od takvih je i ovo danaçnje. Svijet je danas obojen razliŸitim nejasno†ama i konfuzijama. Ideali su poruçeni, vrijednosti poga§ene. Pred mlade§ se najŸeç†e stavlja sivilo svagdaçnjice za kojim se ne isplati stremiti. Zato je mlade§ danas u velikoj opasnosti brzo ostarjeti. Mnogi sa strahom i skepsom gledaju na mlade§. Stariji znaju naglasiti kako je u njihovo vrijeme bilo drukŸije, kako su oni u mladenaŸkim godinama bili mlaÐi. Mlade§ krivicu prebacuje na starije, naglaçavaju†i posebno kako im se niçta ne nudi, kako ih se ne uzima ozbiljno, kako se od njih niçta ne tra§i. I tu svakako imaju pravo. Najve†a kazna za mlade§ je: niçta od nje ne tra§iti. Crkva u ovoj Jubilarnoj godini posebno naglaçava ulogu mlade§i, potiŸu†i se u druçtvu da se dopusti mlade§i djelatno zauzeti svoje mjesto. Crkva ovim zapravo samo osvjetljuje rijeŸi Gospodina Isusa koji reŸe: ®Ako ho†eç biti savrçen, prodaj çto imaç i razdijeli siromasima, a onda doÐi i slijedi me!¯ (Mt 19, 21). UŸinit nam je da mladi rastu, ne samo u dobi nego joç viçe u mudrosti i milosti. Ako se Crkva i druçtvo tako postave, onda se ne treba bojati za mlade§. Bit †e ona nada svijeta i to nada koja prelazi u stvarnost.

Fra Branko Radoç

V I J E S T I

BROJ PRI¬ESTI I BROJ KONCELEBRANATA

U mjesecu lipnju u svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju podijeljeno je 140.000 sv. priŸesti, a na sv. misama koncelebriralo je 3089 sve†enika iz domovine i inozemstva, odnosno 103 sve†enika dnevno.

Budu†i da je 25. lipnja obilje§ena 19. obljetnica Gospinih ukazanja u §upi MeÐugorje samo tih nekoliko dana u MeÐugorju je boravilo viçe od 100 000 vjernika. Stoga je i nemogu†e nabrojiti zemlje iz kojih su doçli. HodoŸasnika je bilo sa svih kontinenata. Najbrojniji su ipak bili hodoŸasnici iz Poljske i Hrvatske.

IZJAVA SVEENIKA

Na kraju seminara dali su zajedniŸku izjavu koju donosimo u cijelosti.

IZJAVA

Mi, 272 rimokatoliŸka sve†enika i bogoslova, redovnika i biskupijskih, iz 30 razliŸitih zemalja, koji §ivimo najrazliŸitije slu§be, uz nekoliko predstavnika grkokatoliŸke, pravoslavne i anglikanske Crkve, okupljeni smo na Pete duhovne vje§be za sve†enike na temu: “Sve†enik – Ÿovjek Presvetog Trojstva i poslu§itelj Tijela Gospodnjeg ”. Sluçali smo nekoliko predavaŸa: o. Daniel Ange, o. Rufus Pereira, o. Martin Ramoser, o. James Manjackal, o. Cosimo Cavaluzzo, s. Elvira Petrozzi, fra Jozo Zovko i fra Slavko Barbari†.

Ove godine Velikog jubileja §elimo se radovati çto smo djeca Bo§ja, çto nas je Gospodin izabrao i posvetio u svom sve†eniçtvu. Sretni smo zbog svih darova koje je Gospodin dao svijetu preko Crkve, povjeravaju†i nam svog Sina Isusa eto ve† od prije 2000 godina.

Zahvaljujemo mu çto nas je uŸinio slu§benicima svojeg Tijela i svoje krvi, svjedocima svojeg milosrÐa, ljudima koji daju §ivot svijetu daju†i mu Boga, Boga prisutnog koji se predaje u sakramentima.

Grjeçnici, nedostojni otajstava koja su nam povjerena, molimo za oproçtenje sve one iz naroda koje smo povrijedili, razoŸarali ili ra§alostili, mole†i ih da s nama i za nas zazivaju milosrÐe Bo§je.

Ako smo i zatamnili lice Isusovo u njegovoj Crkvi, odsada §elimo sve uŸiniti da ga uŸinimo blistavijim, rade†i na vlastitom posve†ivanju.

Doçli smo dakle da se pustimo potpuno obnoviti u Duhu Svetomu, posadaçnjuju†i izljev Duha Svetoga kojeg smo primili prilikom sve†eniŸkog reÐenja. Doçli smo primiti od OŸevog srca, po rukama Marije, Kraljice Mira, novi elan ljubavi za Isusa, novi §ar, novi apostolski zamah.

¦elimo postati zaljubljeni klanjatelji Isusa u Euharistiji, dakle hrabri apostoli Ljubavi koja daje ¦ivot, spremni dati i vlastiti §ivot da bismo zaçtitili §ivot i spasili ljubav.

Zahvaljujemo Bogu za otajstvo naçe Crkve. ¦elimo je ljubiti kao çto je Isus ljubi i, spremni proliti svoju krv za nju, raditi svim snagama na njezinom Jedinstvu, na zajedniçtvu sestrinskih Crkava, u punini ljubavi i istine, da bi svi mogli poznavati radost vjere.

PotvrÐujemo privr§enost naçeg srca i duha Svetom Ocu, slu§itelju zajedniçtva, jamcu Istine i prvaku §ivota.

PotvrÐujemo naçu ljubav prema bo§anskoj Istini objavljenoj u RijeŸi Bo§joj koja nas svakodnevno hrani, i naçu vjernost velikoj Predaji koja §ivi u istoŸnoj i zapadnoj Crkvi.

¦elimo biti u slu§bi najsiromaçnijih, najkrhkijih, osoba koje je §ivot najviçe ranio, da bi zasjala bo§anska ljubav i da bi ljudi dotakli Bo§je srce.

¦elimo se istroçiti bez zadrçke da bismo ponudili istinu koja oslobaÐa onima najsiromaçnijima, kojima nedostaje nada i §ivot: onima koji joç ne znaju da ih Bog ljubi. ¦elimo zraŸiti EvanÐelje i uŸiniti sve çto je mogu†e da bismo dali bo§anski §ivot mladima koji su tako izgubljeni.

Zahvaljujemo Bogu za hrabrost muŸenika ovoga stolje†a koje je ratovima i totalitaristiŸkim re§imima prouzrokovalo viçe mrtvih nego li sva prethodna stolje†a, posebice meÐu naçom bra†om sve†enicima. Ne §elimo da naça nevjernost uŸini njihovu krv neplodnom, nego, naprotiv, nositi plodove bivaju†i ponosni i dostojni te naçe starije bra†e. Nismo li Sinovi njihovih suza, njihovih molitava, njihove ljubavi? Sigurni smo u jedno: njihovoj krvi prolivenoj iz ljubavi zahvaljujemo veliki izljev Duha koji obnavlja cijelu Crkvu.

I na kraju, blagoslivljamo Gospodina koji povjerava naçe sve†eniçtvo i naçe slu§be Svetoj Majci Bo§joj, Majci sve†enika Kristovih, Majci Crkve, Kraljici neba i zemlje, Kraljici Mira i Pomirenja.

Doçli smo ovamo zahvaliti joj za nebrojene plodove ovoga hodoŸasniŸkog mjesta koje smo ustanovili kod vjernika u svim naçim zemljama. Zahvljujemo joj za sve znakove njezine MajŸinske Prisutnosti u ovo odluŸuju†e vrijeme prelaska iz jednog tisu†lje†a u drugo. Ona nas neprestano podsje†a na EvanÐelje, ona vodi izgubljenu djecu prema Ocu, ona nam ukazuje na naçu budu†nost: povratak u slavi naçeg Spasitelja koji †e preobraziti naça bijedna tijela u svoje Slavno Tijelo.

U oŸekivanju naçeg konaŸnog Uskrsa, neka nas Marija saŸuva vjerne do kraja i od nas uŸini svece na radost cijele zemaljske i nebeske Crkve. Amen.

MeÐugorje, 30.lipnja - 6.srpnja 2000.

Sve†enici sudionici Petih duhovnih vje§bi za sve†enike

PROSLAVLJEN BLAGDAN SV. JAKOVA

Blagdan sv. Jakova, zaçtitnika §upe MeÐugorje, sveŸano je proslavljen 25. srpnja. U nazoŸnosti velikog broja vjernika sveŸanost je zapoŸela procesijom s kipom zaçtitnika iz §upne crkve prema Gaju u kojem je sveŸano euharistijsko slavlje predvodio fra Ivan Landeka.

¦upa MeÐugorje utemeljena je 1892. godine. Ve† tada su §upljani odluŸili za svoga zaçtitnika uzeti sv. Jakova koji je inaŸe i zaçtitnik svih hodoŸasnika! Stara §upna crkva sagraÐena je 1897. godine. Budu†i da je izgraÐena na trusnom tlu, ubrzo se zapoŸelo s gradnjom nove §upne crkve. Ostaci stare crkve nalaze se u parku na kru§nom toku pored svetiçta. Nova crkva zavrçena je i blagoslovljena 1969. godine. Za to vrijeme bila je prevelika za ondaçnje puŸanstvo i nitko zapravo nije ni znao zaçto je napravljena tolikom. Isto tako ni daleke 1892. godine nitko od §upljana nije mogao ni slutiti da †e u njihovu §upu do†i milijuni hodoŸasnika i da †e zaçtitnik njihove §upe sv. Jakov postati i zaçtitnik svih tih hodoŸasnika.

SEMINAR ZA UNUTARNJE OZDRAVLJENJE

I ove je godine, od 8. do 12. srpnja, u MeÐugorju odr§an seminar za unutarnje ozdravljenje. Na seminaru je sudjelovalo oko 600 vjernika iz ju§ne Hrvatske, srednje Bosne i Hercegovine. Seminar je na poseban naŸin bio namijenjen osobama koje imaju obiteljskih poteçko†a. Seminar za unutarnje ozdravljenje vodiili su o. James Manjackal i s. Margareth Vallapila.Tijekom pet dana okupljeni vjernici su molili i razmiçljali uz duhovne nagovore p. Manjackala, te sudjelovali u veŸernjem molitvenom programu. Dojmovi svih onih koji su tih pet dana proveli u molitvi i razmiçljanju su sna§ni. Stoga vjerujemo da †e i dogodine biti prigoda ponovno se susresti u MeÐugorju na jednom ovakvom seminaru.

MEÑUNARODNI MOLITVENI SUSRET MLADIH

Tradicionalni, 11. meÐunarodni molitveni susret mladih odr§at †e se od 31. srpnja do 6. kolovoza 2000. Tema ovogodiçnjeg seminara, na kojem se oŸekuje sudjelovanje velikog broja mladih, bit †e ""RijeŸ tijelom postala i nastanila se meÐu nama". Susret zapoŸinje 31. srpnja veŸernjim molitvenim programom. Svim sudionicima §elimo srdaŸnu dobrodoçlicu i obilje Bo§jeg blagoslova.

Joç uvijek imate vremena prijaviti se i sudjelovati na ovom jedinstvenom suretu mladih svijeta. Informacije i prijave mo§ete izvrçiti u Uredu informacija svetiçta, na tel: 00387 36 651 988.

MeÐugorje - 147, 12. srpnja 2000.

“Draga djeco!

Danas vas pozivam na molitvu. Tko moli ne boji se budu†nosti. DjeŸice, ne zaboravite: Ja sam s vama i sve vas volim. Hvala vam çto ste se odazvali mom pozivu.”

25. lipnja 2000.

B U D U N O S T

¬ovjek se uvijek pitao çto donosi budu†nost? Pri tome je Ÿovjek u prijaçnjim vremenima budu†nost viçe povezivao s dobrim nadama. Danaçnji Ÿovjek, premda potpuno orijentiran na budu†nost, ima mnoge strahove zbog mnogih otvorenih pitanja. Stanoviti se strah pred budu†noç†u osje†a na svim razinama. Tako se i Crkva pita kakva je njezina budu†nost i çto †e ona donijeti? U zadnjoj poruci Gospa izravno povezuje dvije stvari budu†nost i molitvu. Molitva kao duhovno raspolo§enje mo†na je oblikovati §ivot, time i budu†nost. Martin Luther je jednom prigodom kazao: ”Danas imam puno posla, morao bih moliti barem pet sati.” Jedan stari redovnik dao je joç jednu preporuku:”Ako ve† ne mo§eç moliti, tada idi i barem promatraj kako moli tvoj brat.”

fra Ivan Landeka

V I J E S T I

DONATORSKA KONFERENCIJA

Prva meÐunarodna donatorska konferencija odr§ana je u MeÐugorju 26. lipnja. Misao vodilja konferencije, na kojoj je sudjelovalo 250 sudionika iz 16 zemalja, bila je : ”... çto uŸiniste jednome od moje najmanje bra†e, meni uŸiniste...”. Konferenciju je otvorio meÐugorski §upnik fra Ivan Landeka, a sudionike su pozdravili hercegovaŸki provincijal fra Tomislav Pervan i splitsko-makarski nadbiskup u miru Frane Frani† koji je u MeÐugorju boravio za 19. obljetnicu ukazanja. Msgr. Frani† zahvalio se svim sudionicima na predanom radu i djelatnoj ljubavi koju su pokazali svih ovih godina, znaju†i da ih je na taj rad poticala povezanost s meÐugoskom porukom mira

Tijekom dana sudionici su sluçali predavanja : “MeÐugorje Ÿovjeku u nevolji” (fra Leonard OreŸ)“, ”æto uŸiniste mojoj najmanjoj bra†i” (fra Slavko Barbari†) i “Kako prepoznati potrebnoga” (fra Jozo Zovko). U poslijepodnevnim satima dobroŸinitelji su govorili o svojim iskustvima bogatim iznimno koja plijene ponajviçe radi svoje jednostavnosti. Ovakav susret za sve je bio sna§an poticaj da nastave i dalje pomagati potrebne.

Tijek konferencije bilo je mogu†e pratiti putem Radiopostaje “Mir” i interneta.

Nakon veŸernjeg molitvenog programa u crkvi, dobroŸiniteljima naçega naroda organizator se zahvalio koncertom klapa Cambi, Hrvoje i Cenacolo.

Koristimo prigodu zahvaliti se joç jednom svim tim dobrim ljudima za svo dobro koje su uŸinili. Neka Gospodin blagoslovi njihov rad i §ivot.

VOJNI¬KO HODO¬AæE U MEÑUGORJE

Na 8. vojniŸkom hodoŸaç†u 28. lipnja u meÐugorskom svetiçtu se okupilo 350 hrvatskih vojnika. Susret je zapoŸeo u 17, 30 ispred crkve kada je okupljene vojnike pozdravio fra Slavko Barbari†. Nakon toga vojnici su sudjelovali u veŸernjem molitvenom programu: molitvi krunice i sv. misi. Tijekom krunice vojnici su imali prigodu pristupiti sakramentu pomirenja. Nakon veŸernje sv. mise slijedila je procesija s upaljenim svije†ama kroz crkveno dvoriçte. Procesija i molitveni susret zavrçili su blagolovom ispred Gospina kipa. Srediçnja toŸka hodoŸaç†a bila je sv. misa koju je predvodio fra Ivan Landeka. Ovaj susret je u ime svetiçta organizirao fra Miljenko Stoji†. Poruka ovakovih hodoŸaç†a mogla bi se kratko izre†i rijeŸima: "... ma kakvo oru§je Ÿovjek imao, bez Boga ostaje nesiguran..." Shvatili su to zasigurno i okupljeni vojnici. Njihov odaziv to i potvrÐuje.

SEMINAR ZA SVEENIKE

Od 30. lipnja do 6. srpnja u svetiçtu Kraljice Mira u MeÐugorju odr§an je 5. meÐunarodni seminar za sve†enike. Oko 300 sve†enika iz Engleske, NjemaŸke, Francuske, Italije, SlovaŸke, Poljske, Amerike, Rumunjske, Argentine, Rusije, ¬eçke, Mexica, Portugala, Brazila, Slovenije, Irske, Australije, Ju§ne Afrike, Koreje, Ugande, Haitia, Kanade, Nizozemske, Belgije, Austrije, Litve, MaÐarske, Ukrajine, æpanjolske, Bosne i Hercegovine, te Hrvatske sudjelovalo je u radu seminara na temu: "Sve†enik - Ÿovjek Presvetoga trojstva i poslu§itelj tijela Gospodnjega". Najbrojnija je bila skupina od 60 poljskih sve†enika. Podteme o kojima su sve†enici razmiçljali i razgovarali bile su: "Isus, veliki sve†enik prinosi sebe kao §rtvu na kri§u", "Sve†enik - poslu§itelj tijela Gospodnjega", "Sve†enik - propovjednik milosrÐa i ljubavi Bo§je, djelitelj sakramenata i osloboditelj od zlih sila”, “DoÐite k meni svi vi umorni i optere†eni...!” i “... i ja †u vas okrijepiti”.

Tijekom çest dana sve†enici su sluçali predavanja, razmiçljali, molili, zajedniŸki slavili Euharistiju, te pohodili Brdo ukazanja i Kri§evac. Seminar je u ime svetiçta Kraljice mira organizirao i vodio fra Slavko Barbari†, a predavaŸi su bili: Daniel Ange, p. James Manjackal, Rufus Pereira, p. Martin Ramoser, don Cosimo Cavaluzzo, s. Elvira Petrozzi i fra Jozo Zovko.

BULLETIN - 146, 28. lipnja 2000.

“HODNJA MIRA”

UoŸi 19. obljetnice Gospinih ukazanja, 24. lipnja, odr§ana je deveta po redu "Hodnja mira". ZapoŸela je u 6 sati molitvom i blagoslovom hodoŸasnika ispred franjevaŸkog samostana na Humcu. HodoŸasnici, njih oko 3000, poçli su prema MeÐugorju u 6, 00 sati. Sve†enici iz viçe zemalja nosili su Presveti oltarski sakrament, a "Hodnju mira" predvodio je fra Slavko Barbari†. Nakon dolaska u MeÐugorje hodoŸasnici su se okupili ispred crkve u kratkoj zajedniŸkoj molitvi. "Hodnja mira" zamisao je koja se rodila u srcima meÐugorskih hodoŸasnika i prijatelja MeÐugorja u naj§eç†im danima rata - 1992. godine. Taj molitveni hod od 13 km odgovor je na nemir, nasilje i mr§nju, te poticaj istinskom miru i pomirenju çto su i temeljne Gospine poruke.

REDOVITO GOSPINO UKAZANJE VIDJELICI IVANKI

Vidjelica Ivanka Ivankovi† Elez imala je redovito godiçnje ukazanje 25. lipnja 2000. Prema svjedoŸanstvu vidjelaca Vicka, Marija i Ivan imaju svakodnevna ukazanja, dok Mirjana, Ivanka i Jakov ukazanje imaju jedanput godiçnje.

Prigodom posljednjeg svakodnevnog ukazanja 7. svibnja 1985. Gospa je, povjerivçi joj posljednju, 10. tajnu, Ivanki kazala da †e tijekom cijelog svog §ivota imati ukazanje jedanput u godini i to na obljetnicu ukazanja. Tako je bilo i ove godine. Ukazanje, koje je trajalo 7 minuta, Ivanka je imala u svojoj obiteljskoj ku†i. Ukazanju je bila nazoŸna samo Ivankina obitelj, mu§ i troje djece.

Gospa je dala sljede†u poruku:

“Ja sam se predstavila “Kraljicom mira”. Ponovno vas pozivam na mir, post, molitvu. Obnovite obiteljsku molitvu i primite moj blagoslov.”

Ivanka nam je kazala da je Gospa bila vesela i da joj je govorila o çestoj tajni.

POSJET LITVANSKOG BISKUPA

Msgr. Kauneckas Jonas posjetio je MeÐugorje 19. lipnja sa skupinom od 30 bogoslova. Msgr. Kauneckas, koji je imenovan je biskupom 13. lipnja ove godine, a 5. kolovoza bit †e i posve†en za pomo†nog biskupa litvanskog grada Telçiai-a, sa svojim je bogoslovima sudjelovao toga dana i na veŸernjem molitvenom programu u crkvi sv. Jakova.

NOVI TELEFONSKI PREDBROJ

U slijede†em razdoblju promijenit †e se telefonski predbrojevi za podruŸje Hercegovine. Svi oni koji budu zvali MeÐugorje umjesto (0)88 trebat †e birati (0)36. Ve† od sada je mogu†e birati predbroj (0)36.

Va§niji telefonski brojevi u svetiçtu Kraljice mira su:

Ured informacija: +387-36-651- 988

¦upni ured: +387-36-650-206; 650-310; 651-333

Fax:+387-36-651-444

Radio: Tel. +387-36-651-100; Fax.: 651-300

Govorni automat 060-325-325 - nazivaju†i ovaj broj mo§ete Ÿuti zadnju Gospinu poruku, kao i razmiçljanja i vijesti iz MeÐugorja, koji se mijenjaju svake srijede i to u: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Austriji, ævicarskoj i NjemaŸkoj.

BULLETIN 145, 14. lipnja 2000.

“Draga djeco!

Radujem se s vama i u ovom milosnom vremenu pozivam vas na duhovnu obnovu. Molite, djeŸice, da se u vama nastani u punini Duh Sveti, da biste mogli svjedoŸiti u radosti svima onima koji su daleko od vjere. Napose, djeŸice, molite za darove Duha Svetoga, da u duhu ljubavi budete svakim danom i u svakoj situaciji bli§e bratu Ÿovjeku i da u mudrosti i ljubavi nadvladate svaku poteçko†u. Ja sam s vama i zagovaram svakog od vas pred Isusom. Hvala vam çto ste se odazvali mom pozivu.”

25. svibnja 2000.

UZOR VJERE U BO¦JU RIJE¬

Neposredno pred 19. obljetnicu Gospina ukazanja potrebno je vratiti se temeljnim i srediçnjim sadr§ajima Gospinih poruka. Potrebno ih je ponavljati i dozivati u pamet da bi se saŸuvala izvorna Gospina baçtina koju nam predaje. Ta baçtina je baçtina njezina Sina koju je Crkva primila, koju treba §ivjeti i navijeçtati. Prema svjedoŸanstvu vidjelaca Gospa im se u prvim susretima ukazala s djetetom Isusom i pod kri§em. U tom svjetlu su razumljivi njezini pozivi na obra†enje, molitvu, post i pomirenje. U svijetlu tih prvih ukazanja mo§e se razumjeti i odziv milijuna hodoŸasnika i §upe. Od otaŸkih vremena Crkve Mariju se dr§alo uzorom vjere i posluha Bo§joj rijeŸi. Taj uzor Crkve danas govori Crkvi kroz ukazanja i dogaÐaje u §upi MeÐugorje i kroz odziv krç†ana çirom svijeta.

fra Ivan Landeka

V I J E S T I

BROJ PRI¬ESTI I BROJ KONCELEBRANATA

U mjesecu svibnju u svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju podijeljeno je 102 000 sv. priŸesti, a na sv. misama koncelebriralo je 2470 sve†enika iz domovine i inozemstva, odnosno 80 sve†enika dnevno.

Veliki je broj vjernika odabrao upravo svibanj za hodoŸaç†e u MeÐugorje budu†i je to mjesec posve†en Bla§enoj Djevici Mariji. Najbrojnije skupine bile su iz: MaÐarske, Italije, Luxemburga, SAD-a, Poljske, ¬eçke, Austrije, Brazila, Argentine, Mexica, Slovenije, Koreje, Irske, NjemaŸke, Francuske, Reuniona, Belgije, Engleske, Kanade, Libanona, Australije, Rumunjske, Ju§noafriŸke Republike, Filipina, ævicarske, Singapura, Malte, Rusije, Latvije, Indonezije i, dakako, Hrvatske. Od doma†ih hodoŸasnika bilje§imo i hodoŸaç†e od oko 200 bolesnih i nemo†nih osoba iz Zagreba, Ñakova, Osjeka i Zadra. Njihovo hodoŸaç†e je organizirala zajednica “Vjera i svjetlo”.

POSJET BISKUPA IZ BRAZILA

Od 1. do 4. lipnja u MeÐugorju je bio msgr. Waldemar Chaves de Araujo sa skupinom hodoŸasnika iz Brazila. Prije njegova odlaska iz MeÐugorja s msgr. Araujom razgovarao je fra Slavko Barbari†. Razgovor donosimo u cijelosti.

S.B.: Preuzviçeni, recite naçim Ÿitateljima neçto o sebi?

WCH: Ja sam msgr. Waldemar Chaves de Araujo, biskup u biskupiji Sao Joao del Rei u Brazilu. Studirao sam u Brazilu i u Belgiji. Situacija u mojoj biskupiji je dobra. Razvio sam sa svojim sve†enicima, redovnicima i laicima dobre odnose i imamo razliŸite skupine aktivnih ljudi koji djeluju na razliŸitim razinama. U ovo vrijeme organiziramo posebne susrete u §upnim zajednicama, zatim na biskupijskoj i onda na regionalnoj razini. U mojoj biskupiji ima oko 300.000 vjernika, s 304 zajednice. Doçao sam na hodoŸaç†e s malom skupinom iz Brazila koja je hodoŸastila u ovo mjesto posve†eno Marijinom nazoŸnoç†u. Molimo zajedno, razmiçljamo, ostajemo u tiçini. Ovo je moj prvi dolazak u MeÐugorje.

S.B.: Kad i kako ste Ÿuli prvi put za MeÐugorje i kakvo je Vaçe iskustvo?

WCH: ¬itao sam izvjeçtaje iz MeÐugorja o ukazanjima i sve çto se dogaÐa, a razgovarao sam s ljudima, koji su ovamo hodoŸastili. Ja vjerujem da se Gospa ovdje ukazuje. Ona je Majka Isusova i Majka naça. Ona nam §eli pomo†i. Zato sam doçao s ovom skupinom i §ivimo ove dane svjesni da je ona na poseban naŸin s nama kao Majka. Moje je iskustvo da je ovo zaista pravo mjesto molitve. Mogu re†i da sam uvijek njegovao pobo§nost prema Mariji, ali sam je ovdje joç obnovio i produbio. Zaista, nemam nikakvih poteçko†a vjerovati da se Ona ovdje ukazuje. Bog djeluje kako ho†e i kad ho†e i na ovaj naŸin je odluŸio djelovati u MeÐugorju.

S.B.: Imate li neku poruku §upljanima, hodoŸasnicima i uop†e ljudima?

WCH: Moja poruka iz MeÐugorja je poruka nade. Tko god se odluŸi za pravu pobo§nost prema Mariji i Ÿini ono çto ona govori, on †e susresti Isusa, a Isus daje nadu. Tko god poŸne §ivjeti sakramente, kao çto sam vidio da se ovdje §ivi – misno slavlje, ispovijed, klanjanje, molitva - njegov †e §ivotni put bit ispunjen nadom i mirom. S Marijom je naç put siguran. Prihvatite ono çto ona govori, ona poznaje Put, poznaje svoga Sina i pomo†i †e nam na naçem putu do konaŸne domovine u nebu. Bog neka Vas sve blagoslovi.Molit †u za sve vas.

OBAVIJEST O VIA LUCIS

U Biltenu br. 141 fra Ivan Landeka je u svome razmiçljanju pisao o jednom “...zanimljivom molitvenom pokretu, bolje kazano novom obliku pobo§nosti...” koji se zove Via Lucis.

ProŸitavçi taj tekst mnogi su nam pisali tra§e†i gdje i kako se mogu bolje upoznati s tim oblikom pobo§nosti. Za sve zainteresirane smo to istra§ili i dobili slijede†e podatke: Osoba odgovorna za internacionalizaciju toga pokreta je g. Piano Franco iz Rima, a sve obavijesti o pobo§nosti Via Lucis mogu se dobiti na web stranicama pokreta. http://www.vialucis.net.

MALTEæKI RED U MEÑUGORJU

Malteçki red iz NjemaŸke u MeÐugorju ve† tre†u godinu pru§a medicinsku pomo† hodoŸasnicima. Do sada je viçe od 4 000 osoba, kako iz §upe tako i hodoŸasnika, zatra§ilo njihovu pomo†. I ove godine oni †e biti s nama u MeÐugorju. Svoju djelatnost Malteçki red obavlja i u Lourdesu, Rimu i mnogim drugim hodoŸasniŸkim mjestima diljem Europe i svijeta.

Svi hodoŸasnici koji †e tijekom svoga boravka u MeÐugorju zatrebati medicinsku pomo† mogu je zatra§iti kod osoblja Malteçkog reda ispred crkve gdje stoji natpis “MALTESER”. Osoblje “Maltesera” pru§at †e medicinske usluge hodoŸasnicima i u svojoj ordinaciji koja se nalazi s lijeve strane na putu koji vodi od crkve prema Kri§evcu, u vremenu od 9 - 21, te tijekom no†i za hitne sluŸajeve.

Ovom prigodom im zahvaljujemo u ime svih onih koji †e tijekom ovoga ljeta osjetiti njihovu pomo† i blagodat njihova apostolata.

SUSRET DJE¬JIH ZBOROVA

U Tomislavgradu je 28. svibnja odr§an joç jedan susret djeŸjih zborova iz Hercegovine. Pjevali su maliçani iz devet §upa, a meÐu njima i “Golubi†i mira” iz §upe MeÐugorje koje vodi s. Slavica Ko§ul. Iako je svrha ovakovih susreta da se maliçani susretnu i zajedno pjesmom slave Gospodina, nije manje va§no da su, prema ocjeni struŸnog ocjenjivaŸkog suda, “Golubi†i mira” bili najuspjeçniji u izvedbi svojih skladbi.

BULLETIN 144, 31. svibnja 2000.

“Draga djeco!

Radujem se s vama i u ovom milosnom vremenu pozivam vas na duhovnu obnovu. Molite, djeŸice, da se u vama nastani u punini Duh Sveti, da biste mogli svjedoŸiti u radosti svima onima koji su daleko od vjere. Napose, djeŸice, molite za darove Duha Svetoga, da u duhu ljubavi budete svakim danom i u svakoj situaciji bli§e bratu Ÿovjeku i da u mudrosti i ljubavi nadvladate svaku poteæko†u. Ja sam s vama i zagovaram svakog od vas pred Isusom. Hvala vam æto ste se odazvali mom pozivu.”

25. svibnja 2000.

PAPIN GRB

Prije nekoliko dana papa Ivan Pavao II. proslavio je 80. roÐendan. Za vrijeme njegova dugog pontifikata o njemu je napisano mnogo pohvala i kritika. Ve†ina se pak sla§e u jednome: gotovo nitko u ovom stolje†u nije tako uporno zastupao svoje temeljne misli kao on. Jedna od tih temeljnih misli je dostojanstvo Ÿovjeka. Papa zastupa vjerovanje da je temelj tog dostojanstva Ÿovjekova vezanost za Boga. Stoga svi njegovi susreti s pojedincima, narodima i kulturama promiŸu vrijednosti §ivota i Ÿovjeka koje ne smije svojim interesima potŸiniti nikakva ideologija, nikakav gospodarski sustav, nijedna dr§ava. U njegovu papinskom grbu srediænje mjesto zauzima kri§ ispod kojeg je upisano marijansko M. Kri§em Kristovim mjeri se vrijednost osobe i pod kri§em, kao æto je to Isusova majka iskusila, nalazi se smilovanje Bo§je i utjeha.

Fra Ivan Landeka

V I J E S T I

POSJET GENERALNOG MINISTRA FRANJEVA¬KOG REDA

Na proputovanju iz Mostara prema Splitu, MeÐugorje su posjetili generalni ministar franjevaŸkog reda fra Giacomo Bini i tajnik reda fra Stefan Ottenbreit. U kratkom susretu s franjevcima razgovarali su o pastoralu §upe i §ivotu svetiæta i bra†e koja u njemu djeluju.

DONATORSKA KONFERENCIJA

Susret dobroŸinitelja nadahnutih meÐugorskim porukama odr§at †e se 26. lipnja 2000. u MeÐugorju na temu: “Meni uŸiniste.

Prva meÐunarodna konferencija predstavnika humanitarnih organizacija i pojedinaca koji se, inspirirani meÐugorskim dogaÐanjima, bave humanitarnom djelatnoç†u, odr§at †e se u MeÐugorju 26. lipnja 2000. s poŸetkom u 9,00 sati. Na Konferenciju se pozivaju svi oni koji su tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pru§ali duhovnu i materijalnu potporu ratom ugro§enom puŸanstvu.

Molimo sve predstavnike humanitarnih organizacija i dobroŸinitelje koji §ele sudjelovati u radu ove konferencije da svoj dolazak, s prilo§enim podacima o organizaciji i osobnim podacima sudionika prijave udruzi ®MeÐugorje Mir, Split¯, faxom na broj: + 385 21 34 22 58 ili putem e-maila: medjugorje-split@st.tel.hr

Za sudionike konferencije bit †e organizirano simultano prevoÐenje. Za sve dodatne informacije kontaktirati MeÐugorje Mir u Splitu na telefon broj: +385 21 36 13 54.

U¬ENICI U MEÑUGORJU

MeÐu doma†im vjernicima ovih posljednjih dana posebno su brojni uŸenici koji na zavrçetku çkolske godine idu na svoje redovito nagradno putovanje. Veliki dio njih kao jedno od svojih odrediçta ima i MeÐugorje u kojemu ne zaboravljaju zahvaliti Kraljici mira za uspjeçno zavrçenu ækolsku godinu i svoje ækolovanje.

DAROVANO HODO¬AæE

Od 5. do 10. svibnja u svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju boravila je skupina hodoŸasnika iz Bugarske. Jedna austrijska §upa financirala je njihovo hodoŸaç†e, æto su bugarski hodoŸasnici s radoç†u prihvatili. HodoŸaç†e su vodile Ÿasne sestre koje su zajedno s hodoŸasnicima na povratku iz MeÐugorja posjetile i drevno Gospino svetiçte u Olovu u Bosni. Katolici iz Bugarske, naime, gaje posebnu zahvalnost i poçtovanje prema fratrima iz Bosne.

SABOR FRAME

U Gospinu svetiçtu na æirokom Brijegu odr§an je godiçnji sabor FRAME - franjevaŸke mlade§i od 12. do 14. svibnja. Na Saboru s temom: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga... (Mt 28, 19) sudjelovalo je oko 450 mladih, meÐu kojima i mladi iz §upe MeÐugorje. Evo nekoliko rijeŸi o akcijama koje su framaçi poduzeli u korizmi: MeÐugorski framaçi na poŸetku korizme poduzeli su ekoloçku akciju ureÐenja parka, subotom poslije podne obavljali su pobo§nost kri§noga puta na Kri§evcu, a uz redovite molitvene susrete svakoga petka nastojali su tijekom korizme æto Ÿeç†e zajedno odlaziti na sv. misu pridru§uju†i se brojnim hodoŸasnicma i §upljanima. Osim toga, odluŸili su tijekom korizme svaku veŸer moliti Molitvu franjevaŸke mlade§i, povezuju†i se tako nevidljivim lancem molitve. Brine†i se za siromahe odluŸili su se u korizmi odre†i sitnih zadovoljstava, te prikupljenim novcem pomo†i potrebne.

Aktivnost mladih vrijedna je svake pohvale zahvaljuju†i Bo§joj milosti i predanom radu fra Branka Radoça koji vodi franjevaŸku mlade§ u §upi MeÐugorje.

Neka ih Bo§ji blagoslov po zagovoru Marijinu i dalje prati!

BULLETIN 143, 17. svibnja 2000.

Draga djeco!

Pozivam vas i danas na obra†enje. Previçe se brinete za materijalne stvari a malo za duhovne. Otvorite svoja srca i iznova viçe radite na osobnom obra†enju. OdluŸite svaki dan posvetiti vrijeme Bogu i molitvi sve dok vam molitva ne postane radosni susret s Bogom. Samo tako †e vaç §ivot imati smisla i s radoç†u †ete razmiçljati o vjeŸnom §ivotu. Hvala vam çto ste se odazvali mom pozivu.

25. travnja 2000.

OBRAENJE

U poruci od 25. travnja Gospa izravno poziva na obra†enje. I ne samo to, ona nas poziva na obra†enje u jednom sasvim konkretnom pitanju. Svjedoci smo, naime, da vrijednosti materijalnoga sve br§e potiskuju u pozadinu duhovne sadr§aje §ivota. Oni koji su sve podlo§ili materijalnom dr§e takav razvoj sasvim normalnim procesom. Ipak, sve je ve†i broj onih koji naruçenu ravnote§u izmeÐu meterijalnog i duhovnog nelagodno do§ivljavaju i §ale nad tim stanjem. MeÐu ovim posljednjima smo i mi krç†ani. No, meÐu nam je opet sve ve†i broj onih koji se s tim stanjem mire. Svetom pismu koje nas neprestanice poziva na obra†enje na svim razinama §ivota pridru§uje se i Gospa, i to u jednom vrlo osjetljivom pitanju ljudske egzistencije - odnosu materijalnog i duhovnog.

O pravilonom vrednovanju jednog i drugog ovise kvalitete religioznog, druçtvenog i socijalnog §ivota.

fra Ivan Landeka

V I J E S T I

ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA NA VIDIOCIMA

Kao çto smo ve† pisali u Biltenima (br. 90 i 109), nad vidiocima iz MeÐugorja provedena su 1998. znanstvena medicinska istra§ivanja. Istra§ivanja koja su ve† provedena od strane jedne struŸne skupine iz Francuske 1984. i druge talijanske 1985., ponovljena su u jednom joç çirem opsegu. StruŸna skupina objavila je dva Protokola, jedan 23. 04. 1998. i drugi 12.12. 1998. Objavili smo ih u PB. Nedavno su u posebnoj knjizi, zasad samo na talijanskom jeziku, pod naslovom Vidioci iz MeÐugorja - psihofizioloçko istra§ivanje - predoŸeni rezultati istra§ivanja. VoÐa istra§ivaŸke skupine dr. Andreas Resch, profesor teologije na Papinskom uŸiliçtu Alfonsianum u Rimu i struŸnjak za graniŸna podruŸja znanosti, sa§eo je ukratko rezultate:

Osobe podvrgnute istra§ivanju podvrgle su se razliŸitim testovima u punoj slobodi i iskrenoj suradnji.

Iz psiholoçko-dijagnostiŸkog istra§ivanja mo§e se izdvojiti slijede†e:

Nakon 17 godina iskustva ukazanja osobe ne pokazuju nikakve patoloçke simptome, kao çto su primjerice poreme†aji transa, disocijativni poreme†aji ili poreme†aji derealizacije.

Sve osobe podvrgnute testu ipak pokazuju simptome koji se mogu povezati sa stresnim reakcijama izazvanim pove†anom egzogenom i endogenom stimulacijom kao posljedicom dnevne §ivotne rutine.

Iz njihovih osobnih odgovora proizlazi da poŸetno i kasnije modificirano stanje svijesti potjeŸe od neobiŸnih iskustava, koje su oni nazvali i shvatili kao viÐenje/ukazanje Majke Bo§je i tako to shva†aju joç i sada.

Sva psihijatrijska i psiholoçka istra§ivanja koja su slu§ila opisu obilje§ja osobnosti pojedinih osoba ne mogu se objavljivati iz razloga zaçtite podataka.

Psihofizoloçko istra§ivanje provedeno je na Ÿetiri stanja svijesti:

- Stanje budnosti

- Modoficirano stanje svijesti (hipnoza s vra†anjem u stanje ekstaze)

- Stanje vizualizacije predod§bi

- Modificirano stanje svijesti (definirano kao ekstaza ukazanja)

Svrha ovih istra§ivanja bila je ustanoviti je li stanje ekstaze/ukazanja, koje je 1985. mjerila talijanska radna skupina i danas prisutno ili se pokazuju promjene. Osim toga htjelo se preispitati podudarnosti/odstupanja naspram drugih stanja svijesti kao çto je sugerirana vizualizacija ili hipnoza. Provedena istra§ivanja pokazuju da je fenomenologija ekstaze usporediva s onom iz 1985., te pokazuje ipak neçto manji intenzitet.

HipnotiŸko vra†anje u ekstatiŸno stanje nije proizvelo fenomenologiju spontane ekstaze i zbog toga se mo§e kazati da spontana ekstatiŸna stanja ukazanja nisu bila stanja hipnotiŸkog transa.

Knjigu ®Vidioci iz MeÐugorja¯ objavila je izdavaŸka ku†a Resch Verlag iz Innsbrucka.

SVIBANJ U MEÑUGORJU

U svibnju je hodoŸasnika u MeÐugorju svakoga dana sve viçe. Osim zbog vremenskih pogodnosti, svibanj je mjesec kojega mnogi izabiru za hodoŸaç†e Kraljici mira budu†i da je to mjesec posebne pobo§nosti prema Bla§enoj Djevici Mariji. U ovoj jubilarnoj godini kao da je sve o§ivjelo. HodoŸasnika, doma†ih i stranih, je usitinu mnogo. Tijekom hodoŸaç†a u MeÐugorje posebnu pozornost posve†uju sakramentu pomirenja. Tijekom veŸernjeg molitvenog programa, kao i na klanjanju, svake veŸeri se okupi nekoliko tisu†a vjernika. I premda su okupljeni u molitvi doslovno sa svih strana svijeta, Ÿovjek osje†a kako se razumiju.

PRVA PRI¬EST U MEÑUGORJU

U §upi MeÐugorje djeca primaju prvu svetu priŸest ve† uobiŸajeno prve nedjelje u mjesecu svibnju. Tako je i ove godine 84 djevojŸica i djeŸaka primilo prvu svetu priŸest 7. svibnja. Toga dana u §upnim zajednicama vlada uistinu posebno ozraŸje budu†i da djeca nose u sebi dah §ivota i radosti. To dobro osje†aju i svi oni koji su u njihovoj blizini. Ove godine u MeÐugorju slavlju prvopriŸesnika i njihovih roditelja pridru§ilo se mnogo doma†ih i inozemnih hodoŸasnika.

PRVI PETAK U MJESECU

Kroz godinu Velikog jubileja svakog prvog petka u mjesecu veŸernji liturgijski program posve†en je bolesnima. Župna crkva sv. Jakova bila je na veŸernjoj sv. misi i ovoga prvoga petka ispunjena velikim brojem vjernika meÐu kojima je bilo nazoŸno i dosta bolesnika. Na koncu sv. mise sve†enici su podijelili bolesniŸko pomazanje svima koji su §eljeli primiti taj sakramenat.

SEMINARI U “DOMUS PACIS”

U ku†i molitve “Domus pacis” u protekla dva tjedna odr§ana su dva molitvena seminara. Od 2. do 4. svibnja na seminaru se susrelo oko 40 mladih iz Novoga Travnika. Seminar je vodio fra Branimir Musa, a organizator je organizacija “Help” koja radi na prevenciji i borbi protiv ovisnosti.

U istoj ku†i od 5. do 7. svibnja oci salezijanci iz ¦epŸa organizirali su duhovnu obnovu za 30-ak mladih iz srednje Bosne.

BULLETIN 142, 3. svibnja 2000.

Draga djeco!

25. travnja 2000.

MI NE MOð¦EMO DRUGA¬IJE ...

®Mi ne mo§emo drugaŸije nego govoriti çto smo vidjeli i Ÿuli.¯ (Dap 4,20) Ova reŸenica iz Djela apostolskih najbolje opisuje raspolo§enje, iskustvo i poslanje apostola nakon çto su susreli Uskrsloga. Zabrane i prijetnje nisu imale nikakav uŸinak. Bili su toliko ispunjeni i zahva†eni dogaÐajem njegova uskrsnu†a da su morali izlo§iti svoje svjedoŸanstvo.

Ono çto nama krç†anima danas nedostaje jest svjedoŸanstvo za Isusa Krista. U stvari to svjedoŸanstvo i nije mogu†e bez ispunjenosti i zahva†enosti Isusom Kristom. Mo§da je to i povod Gospi da nam u porukama ponavlja: ®OdluŸite se za Boga!¯ Kad naça odluka za Boga bude sna§na ni mi ne†emo mo†i drugaŸije nego govoriti æto smo vidjeli i Ÿuli.

V I J E S T I

USKRS U MEÑUGORJU

Tijekom Velikog tjedna i za sam Uskrs u MeÐugorje su neprestano pristizale nove skupine hodoŸasnika koji su se ovdje §eljeli pripraviti i ujedno proslaviti najve†i krç†anski blagdan. U meÐugorskom svetiçtu Uskrs je proslavilo nekoliko tisu†a hodoŸasnika. MeÐu inozemnim hodoŸasnicima najbrojnije skupine bile su iz: NjemaŸke, Austrije i Francuske. Izuzetno brojni tijekom svih ovih dana bili su i hodoŸasnici iz svih krajeva Hrvatske, kao i iz okolnih §upa koji su doçli u MeÐugorje na uskrsnu ispovijed. O tomu koliko je hodoŸasnika posjetilo MeÐugorje uskrsnih dana govori i Ÿinjenica da je svake veŸeri tijekom veŸernjeg molitvenog programa u trajanju od tri sata ispovijedalo 20-ak sve†enika.

BROJ PRI¬ESTI I BROJ KONCELEBRANATA

U mjesecu travnju u svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju podijeljeno je 95 000 sv. priŸesti, a na sv. misama koncelebriralo je 1 536 sve†enika iz domovine i inozemstva, odnosno 51 sve†enik dnevno.

Travanj je jedan od onih mjeseci u kojemu je posjet hodoŸasnika najve†i.

Tako bilje§imo posjet skupina iz: NjemaŸke, Singapura, Latvije, Francuske, Kanade Italije, Haitia, Argentine, Japana, Poljske, ¬eçke, SAD-a, Australije, MaÐarske, Engleske, Irske, Belgije, Nizozemske, Meksika, Kariba, Koreje, SlovaŸke, Letonije, æpanjolske, Indonezije, Slovenije i, dakako, Hrvatske.

ARADIJSKA MOLITVENA SKUPINA

Svakoga utorka na radiopostaji ®Mir¯ MeÐugorje emitira se emisija ®Molite zajedno radosna srca¯.U subotu 19. veljaŸe u MeÐugorju su se okupili Ÿlanovi molitvene skupine iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine koji su okupljeni u jedan nesvakidaçnji naŸin molitve. Radi se, naime, o skupini koja svakoga utorka sudjeluje u molitvi koju preko radio valova radiopostaje ®Mir¯ MeÐugorje vodi fra Slavko Barbari†. ¬lanovi su svi oni do kojih dopire Ÿujnost radiopostaje, a §ele i na ovaj naŸin biti povezani s Gospinim porukama mira i obra†enja putem molitve. Na susretu se okupilo oko 130 Ÿlanova iz BiH i Republike Hrvatske. Namjera im je susretati se ne samo utorkom na molitvi putem radia, ve† çto Ÿeç†e i na hodoŸaç†ima u svetiçtu Kraljice mira u MeÐugorju.

SJEANJE NA SVETU ZEMLJU

Skupina hodoŸasnika iz §upe MeÐugorje, koja je u studenome proçle godine hodoŸastila u Svetu zemlju, okupila se 19. veljaŸe na veŸernjem molitvenom programu u crkvi sv. Jakova u MeÐugorju. VeŸernju sv. misu predvodio je fra Bo§o Luji† koji im je bio vodiŸem u Svetoj zemlji. U poticajnoj propovijedi podsjetio je nazoŸne na Bo§je tragove i puteve kojima su hodoŸastili, naglaçavaju†i Isusovu iscjeliteljsku djelatnost, kako onu tjelesnu tako i onu joæ va§niju - duhovnu. æto u ovoj godini Jubileja ne bi smjeli zaboraviti!

PJEæICE DO MEÑUGORJA

Poljski hodoŸasnik Henrik Kozlowski zadr§ao se u MeÐugorju nekoliko dana na svome putovanju prema Svetoj zemlji. Henriku je 48 godina i ve† je pjeçice hodoŸastio u Santiago de Compostela, Lourdes i Fatimu. Cilj njegova pjeçaŸenja je sti†i u Svetu zemlju 23. o§ujaka na susret sa Svetim Ocem koji †e tada hodoŸastiti u Isusovu domovinu.

BULLETIN 137, 23. veljaŸe 2000.

"Draga djeco!

Pozivam vas, djeŸice, na neprestanu molitvu. Ako molite, Bogu ste bli§i i on †e vas voditi putem mira i spasenja. Stoga vas danas pozivam, da dajete mir drugima. Samo je u Bogu pravi mir. Otvorite svoja srca i postanite darovatelji mira i drugi †e u vama i preko vas otkriti mir i tako †ete svjedoŸiti Bo§ji mir i ljubav koju vam on daje. Hvala vam æto ste se odazvali mom pozivu."

25. sijeŸnja 2000

JUBILEJ 2000. - GODINA SOLIDARNOSTI

MeÐðu va§ne elemente slavljenja Jubileja 2000. Crkva pribraja i obvezu solidarnosti. Obra†enje, pokora, hodoŸaç†enje, pomirenje nisu Ÿini koji se odvijaju samo unutar ljudske osobe. Plod takvog §ivota biva prepoznatljiv i u §ivotu i odnosu prema drugima. Prije viçe godina Ÿula se ideja o otpisivanju golemih dugova siromaçnih zemalja. Gospodarska ovisnost siromaçnih zemalja o visokorazvijenim i bogatim zemljama postaje sve viçe socijalni, druçtveni i egzistencijalni problem. Ipak, solidarnost u gospodarskom smislu samo je dio zada†a koje krç†anin nosi u danaçnjem svijetu. ¬ovjek naçeg vremena pro§ivljava mnoga stanja s kojima, prepuçten sam sebi, teçko izlazi na kraj. Sve §ivotne dobi imaju i svoja posve specifiŸna stanja. Krç†anski osje†aj solidarnosti pojedinaca mo§e se upravo tu dokazati, razviti i ostvariti. U solidarnosti svakog krç†anina prema najbli§e potrebnom dozrijeva i najbogatiji urod Svete godine.

Fra Ivan Landeka

V I J E S T I

POSJET BISKUPA S KARIBA

Msgr. Robert Rivas, biskup Kingstown-a s karipskog otoŸja doçao je u MeÐðugorje polovicom veljaŸe gdje †e ostati dva tjedna. Na veŸernjoj sv. misi 13. veljaŸe msgr. Rivas je propovijedao okupljenim vjernicima. Tom prigodom dao je svoje svjedoŸanstvo o iskustvu vjere i obra†enja koje je do§ivio u susretu s jednom bolesnicom od gube.

O dojmovima msgr. Rivasa pisat †emo u slijede†em broju Bulletin-a.

SUSRET VODITELJA U NEUMU

U proçlim brojevima Bulletin-a najavili smo 7. susret voditelja centara mira i meÐðugorskih molitvenih skupina. ¦upni ured MeÐðugorje, naime, ve† sedmu godinu organizira meÐðunarodni susret za voditelje molitvenih, karitativnih i hodoŸasniŸkih skupina vezanih za MeÐðugorje, koji †e se i ovaj put odr§ati u hotelu "Sunce" u Neumu od 19. do 24. o§ujka 2000. godine (hotel "Sunce" je obnovljen!). Tema seminara je: "MeÐðugorje - proroŸki zamah za 21. stolje†e". Program 7. meÐðunarodnog susreta voditelja centara mira i meÐðugorskih molitvenih skupina mo§ete na†i na naçim web stranicama, a mo§ete ga dobiti i u Uredu informacija Svetiçta tijekom vaçega hodoŸaç†a.

Ovaj susret je jedinstvena prigoda da se svi voditelji hodo†asni†kih i voditelji molitvenih skupina razasutih diljem svijeta susretnu zajedno s nama koji vam nastojimo u tome pomo†i svojim radom ovdje u MeÐðugorju. Prigoda je to za razmjenu dosadaçnjih iskustava kao i dogovor o mogu†im promjenama u radu s hodoŸasnicima. Stoga dr§imo da je ovakav susret jedanput godiçnje od iznimne va§nosti ponajprije za dobrobit svih hodoŸasnika koji u MeÐðugorju nalaze svoja duhovna dobra.

Broj prijavljenih do sada je neçto manji nego prijaçnjih godina. Ovim putem vas joç jednom pozivamo na sudjelovanje u ovom seminaru koji se pokazao iznimno korisnim za sve sudionike. Molimo vas da svoju prijavu izvrçite najkasnije do 10. o§ujka 2000. Prijave mo§ete izvrçiti na broj faxa + 387 88 651 444 ili putem e-maila: medjugorje-mir@medjugorje.hr ( s naznakom: "Za Susret voditelja u Neumu") ili pak u Uredu informacija svetiçta.

Osigurali smo simultano prevoÐðenje za sve jeziŸne skupine. Cijena smjeçtaja, prijevoza i seminara je 315 DEM po osobi u dvokrevetnoj sobi. Dodatak za jednokrevetnu sobu je 40 DEM. Pla†anje †e se vrçiti po dolasku u hotel organizatoru seminara. Postoji mogu†nost organiziranog prijevoza od zraŸne luke Split do hotela "Sunce" u Neumu. Svi oni koji trebaju prijevoz 19. o§ujka neka najave toŸno vrijeme svog dolaska i broj leta Udruzi "MeÐðugorje - Mir" u Splitu najkasnije do 10. o§ujka na broj faxa + 385 21 34 22 58. Zadnjeg dana bit †e organiziran prijevoz od Neuma do MeÐðugorja. Sa sobom treba ponijeti radio sa sluçalicama radi simultanog prevoðÐenja. Radio sa sluçalicama mo†i †e se nabaviti i tijekom seminara.

SKUPæTINA DRUæTVA VODI¬A

U ku†i molitve "Domus pacis" 4. veljaŸe odr§an je godiçnji susret Druçtva vodiŸa za hodoŸasnike u §upi MeÐðugorje. Susret je zapoŸeo nagovorom fra Ivana Landeke, meÐðugorskog §upnika koji je vodiŸima posvijestio va§nost Jubilarne godine, duhovnog rasta i anga§mana u ovoj svetoj godini u radu s hodoŸasnicima. Nakon meÐðusobnih, pojedinaŸnih susreta i razgovora, susret je zavrçen sv. misom koju je predvodio fra Ivan Landeka. Ovakvi cijelodnevni susreti prigoda su da vodiŸi u molitvi i razmiçljanju prodube svijest o va§nosti svoga rada i apostolata u meÐðugorskom svetiçtu.

Osim cjelodnevnih susreta jedanput godiçnje vodiŸi se sastaju i svakog 26. u mjesecu na mjeseŸne susrete kada imaju prigodu zajedno moliti, razmiçljati o Gospinoj poruci i prona†i rjeçenja za çto uŸinkovitiji svakodnevni rad s hodoŸasnicima u svetiçtu Kraljice mira u MeÐðugorju.

SEMINARU U "DOMUS PACIS"

U protekla dva tjedna u ku†i molitve "Domus pacis" odr§an je seminar za mlade Framaçe iz Hercegovine koi je vodio fra Miro æego, te seminar humanitarne organizacije "Help" koji je vodio fra Branimir Musa. Udruga "Help", naime, radi na prevenciji protiv ovisnosti kod mladih. U njihovom programu su i redovite duhovne obnove u MeÐðugorju.

NAJAVE SKUPINA

S dolaskom toplijih dana u MeÐðugorju se pove†ava i broj hodoŸasnika, Molimo sve vas koji organizirate hodoŸaç†a u MeÐðugorje da najavite svoj dolazak Uredu informacija na broj faxa + 387 88 651 444 ili putem e-maila medjugorje-mir@medjugorje.hr. To nam je iznimno va§no zbog uŸinkovitije organizacije programa hodoŸaç†a.

BULLETIN 136, 9. veljaŸe 2000.

"Draga djeco!

25. sijeŸnja 2000

JEDINSTVO KR¬ANA

Konac sijeŸnja obilje§ava svake godine Molitveni tjedan za jedinstvo krç†ana. Bolne podjele i razdori tijekom povijesti Crkve prisiljavaju krç†ane da poŸinju jedni o drugima drugaŸije razmiçljati. Ali ne samo o drugima, nego i o samima sebi. Bilo bi nepravedno misliti da je samo sadaænje pokoljenje doælo na tu zamisao. Svaki put kad su se dogodile podjele ili prolijevala krv, bio je ne mali broj onih koji su zbog toga trpjeli i spominjali se Isusove molitve i zapovijedi - da svi budu jedno. Molitva za jedinstvo svih koji u Krista vjeruju pokazuje da nas bole podjele, da u nastalim podjelama nitko nije bez krivnje. U ovim vremenima podjele bole joæ jaèe, posebice ondje gdje su krææani od veæine postali manjina. Uèinjeni su veliki koraci: uklonjena su neprijateljstva, proklinjanja, izopæavanja, atmosfera nije viæe otrovna. Ono æto svima ostaje kao zadaæa jest oèuvati Evanðelje. A Evanðelje- ono se najbolje èuva u §ivoj ljudskoj osobi koja ga §ivi.

Fra Ivan Landeka

V I J E S T I

BROJ PRI¬ESTI I BROJ KONCELEBRANATA

U mjesecu sijeŸnju u svetiçtu Kraljice Mira u MeÐðugorju podijeljeno je 38 000 sv. priŸesti, a na sv. misama koncelebrirala su 722 sve†enika iz domovine i inozemstva, odnosno 23 sve†enika dnevno.

SijeŸanj je jedan od mjeseci s najmanjim posjetom hodoŸasnika. No i pored toga bilje§imo posjet skupina iz: Italije, SlovaŸke, Francuske, Koreje, SAD-a, srednje i ju§ne Amerike, Australije i dakako, Hrvatske.

SEMINARI U "DOMUS PACIS"

U ku†i molitve "Domus pacis" odr§an je seminar za 40 djevojaka od 21. do 23 sijeŸnja 2 000. Seminar su organizirale i vodile sestre franjevke hercegovaŸke franjevaŸke Provincije.

U istoj ku†i od 28. do 30. sijeŸnja odr§an je seminar za braŸne parove kojega je vodio fra Ivan Bradvica.

MISIJSKO PUTOVANJE FRA SLAVKA BARBARIA

Na poziv meÐðugorskih hodoŸasnika fra Slavko Barbari† posjetio je NjemaŸku od 14. do 23. sijeènja 2 000. Po svom povratku o svojim dojmovima, izmeÐðu ostalog, kazao je i ovo:

"Odr§ao sam niz molitvenih susreta u §upnim zajednicama od kojih je prvi bio u §upi sv. Petra i Pavla u Freisingu kod Mçnchena. UnatoŸ vrlo hladnom vremenu crkva je bila puna vjernika. Skupilo se i 10-tak sve†enika na koncelebraciju. Bilo je lijepo molitveno ozraŸje. Nakon molitvenog programa slijedilo je predavanje i razgovor s nazoŸnima.

U subotu i nedjelju, 15. i 16. sijeŸnja odr§an je susret s oko 300 mladih u Schw„bisch-Gmçndu u ku†i sv. Bernarda koju vodi vel. Hans Buob. PoŸeli smo s programom ve† oko 9 sati. Molitva, pjesma, predavanja, a poslijepodne meÐðugorski molitveni program uz predavanja i svjedoŸenja mladih o njihovu osobnom susretu s MeÐugorjem i o obra†enjima. Nakon veŸere jedan je dio mladih otiçao ku†i, a drugi su doçli te je za njih program s predavanjem poŸeo tek u 21 sat. Ostali su moliti cijelu no† rasporeÐðeni po skupinama. Posebno je bila vidljiva skupina mladih koja nosi noziv "Totus tuus". Vrlo su aktivni i okupljaju mnogo mladih iz cijele NjemaŸke. Program smo zavrçili u nedjelju oko podne. Vrijedno je spomenuti i igrokaz koji su mladi u subotu naveŸer izveli. Prikazali su stvarni primjer jedne obitelji koja je bila pred samim raspadom. ¦ivot je postao nemogu†. Majka je oŸajna zbog ponaçanja mu§a i djece. Ne moli se u obitelji. Televizija, radio, izlasci i kasni dolasci, nerazumijevanje i svaÐðe su bili ono æto ih je joç "povezivalo." Majka nalazi sluŸajno krunicu na koju je baka molila i poŸinje moliti. U meÐðuvremenu saznaju za MeÐðugorje, odlaze na hodoŸaç†e i sve se mijenja. Bilo je dirljivo gledati, a cijeli igrokaz se temelji na stvarnom dogaÐðaju, kako nakon hodoŸaç†a poŸinju moliti, izbacuju televiziju, a na mjesto gdje je bila televizija, postavljaju Gospin kip koji su donijeli iz MeÐðugorja. Obitelj poŸinje §ivjeti u miru i radosno. Bog se vratio u njihov §ivot.

Od nedjelje 16. sijeŸnja do Ÿetvrtka 20. sijeŸnja bio sam u Hochaltingu u ku†i St. Ulrich. I ovu ku†u duhovnih vje§bi vodi vel. Hans Buob. Skupilo se oko 70 sudionika. Tema duhovnih vje§bi je bila: "Put s Marijom do bo§anskog srca". Predavanja, molitve, veŸernji meÐðugorski program i klanjanja su ispunili dane. Od svakog sudionika se moglo Ÿuti svjedoŸanstvo o tome kako im je hodoŸaç†e u MeÐðugorje pomoglo promijeniti §ivot. Sluçaju†i njihova svjedoŸanstva o milosnim danima u MeÐðugorju i çto sve za njih to znaŸi, po§elio sam da to Ÿuju svi vidioci i §upljani, posebno oni koji joç ne uviÐðaju Bo§ji milosni zahvat upravo u MeÐðugorju. U Ÿetvrtak u podne zavrçili smo duhovne vje§be. Opraçtaju†i se od sudionika Ÿuo sam neprestano isto: DoviÐðenja u MeÐðugorju!

U Ÿetvrtak, 20 sijeŸnja, s vel. Dietrichom von Stockhausenom otiçao sam u §upnu zajednicu Marksteinach kod Schweinfurta. Prije veŸernjeg molitvenog programa navratili smo u obitelj g. Rudija Karga. On je sa svojim prijateljima do§ivio obra†enje u MeÐðugorju i zbog toga postao vrlo aktivan u prikupljanju pomo†i za vrijeme rata i nakon rata sve do danaçnjih dana. U modernoj crkvi okupilo se mnogo vjernika. Rudi je vrlo glazben te je sa svojom glazbenom skupinom pratio vrlo lijepo cijeli veèernji program, posebno klanjanje. Nakon programa ostali smo u ugodnom zajedniçtvu i tada sam saznao viçe o pomo†i koju je organizirao sa svojim prijateljima. Prva akcija se zove "Prozori za Mostar", a druga "Obitelji poma§u obiteljima" u kojoj se Rudi zala§e za pomo† obiteljima s Kosova. Prva odluka da se zauzme i poma§e rodila se u njegovu srcu i srcima njegovih prijatelja, kad je posjetio Mostar, te Jesenicu i RodoŸ. Dovezli su preko 50 çlepera u Mostar i 10-ak na Kupres. Za Bo§i† 1998. su preko 2000 obiteljskih paketa i toliko vre†a sa odje†om preko Priçtine u Ñakovici predali franjevcima na Kosovu. Rudi i njegovi prijatelji nastavljaju pomagati pozivaju†i pojedince, obitelji i tvornice da poma§u. Ljudi se odazivaju.

U petak, 21. sijeŸnja vel. Dietrich i ja otiçli smo u Heroldsbach, te veŸernjim programom zapoŸeli molitveni teŸaj sa oko 250 vjernika. Tema susreta je bila: "¬ovjek kao hodoŸasnik u tra§enju Boga i punine §ivota." Program smo nastavili i u subotu. Dan ispunjen molitvom i predavanjima, te veŸernjim klanjanjem i cjelono†nom molitvom u kapelici ukazanja. Susreo sam Ÿovjeka koji je proçlih dana slavio pedeset godina otkad je poŸeo moliti cijelu no† sa subote na nedjelju. Gospa je prema iskazima vidjelica tra§ila no†nu molitvu. On se odazvao tom pozivu i ostao vjeran. Govorio mi je o svojim bogatim molitvenim iskustvima i radosnim trenucima u molitvi. Pri koncu razgovora je iz svoga d§epa izvadio sliku kard. Stepinca i ponosno rekao nekoliko rijeŸi na hrvatskom koje je nauŸio dok je bio na solunskom bojiçtu i tamo susreo Hrvate od kojih je to nauŸio. On zna da je i bla§eni kard. Stepinac bio na istom bojiçtu i zato ga posebno çtuje. Program smo zavrçili sveŸanom sv. misom u nedjelju u podne.

Opraçtaju†i se sa sudionicima molitvenog susreta u ovom molitvenom mjestu, mnogi su rekli: Do viÐðenja u MeÐðugorju."

BULLETIN 135, 26. sijeŸnja 2000.

"Draga djeco!

25. sijeŸnja 2000

V J E R A

Druçtvo u kojem §ivimo i svijet koji nas okru§uje ne posreduje kao u prijaçnjim vremenima krç†anski oblikovan §ivot. Pitanje je, takoÐðer, je li sve ono çto se predstavljalo i posredovalo kao krç†ansko, bilo uistinu krç†ansko? Obitelj danas, æto zbog promijenjenih okolnosti, æto zbog neposjedovanja vjerniŸkog iskustva, nije bezuvjetno posrednica vjerniŸkog tumaŸenja i do§ivljavanja svijeta. Ustanove druçtvenog §ivota i mediji imaju sasvim druga podruŸja zanimanja. Tako je svakom pojedincu, makar on potjecao iz krç†anskog ozraŸja, sve Ÿeç†e izboriti se sam za svoje vjerniŸko iskustvo i dr§anje. Dugo iskustvo Crkve ne prestaje naglaçavati nezamjenjivu ulogu obitelji u oblikovanju svake osobe. Tu se, razumljivo, misli i na oblikovanje duhovnih sadr§aja. ZajedniŸka molitva obitelji i osobno svjedoŸanstvo ostaju stoga abeceda i svakog budu†eg krç†anskog odgoja.

Fra Ivan Landeka

V I J E S T I

PREMINUO MSGR. PAVAO ¦ANI

Umirovljeni biskup mostarsko-duvanjski msgr. Pavap ¦ani† preminuo je 11.sijeŸnja 2 000. u Splitu. Pokojni biskup rodio se 20. svibnja 1918. u Kaçtel Novome kod Splita. Za sve†enika je zareÐðen 1. lipnja 1941. u Splitu, biskupom koadjutorom mostarsko-duvanjskim imenovan je 9. prosinca 1970. Za biskupa je posve†en 2. svibnja 1971. u Mostaru. Kao biskup ordinarij upravljao je biskupijama u Hercegovini od 14. rujna 1980. do 24. srpnja 1993. godine. Pokojnikovo tijelo, prema njegovoj osobnoj §elji, pokopano je u obiteljskoj grobnici u Kaçtel Novome, Republika Hrvatska, dana 13. sijeŸnja 2 000.

Zahvaljuju†i Bogu za njegov rad, pozivamo sve meÐðugorske hodoŸasnike i prijatelje MeÐðugorja preporuŸiti u molitvama blagopokojnog biskupa ¦ani†a.

SEMINAR U "DOMUS PACIS"

Od 14. do 16. sijeŸnja 2000. u ku†i molitve "Domus pacis" odr§an je seminar za Ÿlanove franjevaŸke mlade§i FRAME iz Hercegovine. Na seminaru na temu: "Euharistija u godini Jubileja" sudjelovalo je 33 mladih. Seminar su vodili fra Miro æego i fra Ljubo Kurtovi†.

7. SUSRET VODITELJA CENTARA MIRA I MEÑUGORSKIH MOLITVENIH SKUPINA

U proçlim brojevima Bulletin-a najavili smo 7. susret voditelja centara mira i meÐðugorskih molitvenih skupina. ¦upni ured MeðÐugorje, naime, ve† sedmu godinu organizira meÐðunarodni susret za voditelje molitvenih, karitativnih i hodoŸasniŸkih skupina vezanih za MeÐðugorje, koji †e se i ovaj put odr§ati u hotelu "Sunce" u Neumu od 19. do 24. o§ujka 2000. godine (hotel "Sunce" je obnovljen!). Tema seminara je: "MeÐðugorje - proroŸki zamah za 21. stolje†e". Program 7. meÐðunarodnog susreta voditelja centara mira i meÐðugorskih molitvenih skupina mo§ete na†i na naçim web stranicama, a mo§ete ga dobiti i u Uredu informacija Svetiçta tijekom vaçega hodoŸaç†a.

Ovaj susret je jedinstvena prigoda da se svi voditelji hodoŸasniŸkih skupina, voditelji molitvenih skupina razasutih diljem svijeta susretnu zajedno s nama koji vam nastojimo u tome pomo†i svojim radom ovdje u MeÐðugorju. Prigoda je to za razmjenu dosadaçnjih iskustava kao i dogovor o mogu†im promjenama u radu s hodoŸasnicima. Stoga dr§imo da je ovakav susret jedanput godiçnje od iznimne va§nosti ponajprije za dobrobit svih hodoŸasnika koji u MeÐðugorju nalaze svoja duhovna dobra. Ovim putem vas joç jednom pozivamo na sudjelovanje u radu seminara koji se pokazao iznimno korisnim za sve sudionike.

Budu†i da je broj mjesta ograniŸen prostorom, a broj sudionika svake je godine sve ve†i. molimo Vas da æto prije, a najkasnije do polovice veljaŸe, prijavite svoj dolazak na ovaj susret. Prijave izvrçiti na broj faxa + 387 36 651 444 ili putem e-maila: medjugorje-mir@medjugorje.hr ( s naznakom: "Za Susret voditelja u Neumu") ili pak u Uredu informacija svetiçta.

Osigurali smo simultano prevoÐðenje za sve jeziŸne skupine. Cijena smjeçtaja, prijevoza i seminara je 315 DEM po osobi u dvokrevetnoj sobi. Dodatak za jednokrevetnu sobu je 40 DEM. Pla†anje †e se vrçiti po dolasku u hotel organizatoru seminara. Postoji mogu†nost organiziranog prijevoza od zraŸne luke Split do hotela "Sunce" u Neumu. Svi oni koji trebaju prijevoz 19. o§ujka neka najave toŸno vrijeme svog dolaska i broj leta Udruzi "MeÐðugorje - Mir" u Splitu najkasnije do polovice veljaŸe na broj faxa + 385 21 34 22 58. Zadnjeg dana bit †e organiziran prijevoz od Neuma do MeÐðugorja. Sa sobom treba ponijeti radio sa sluçalicama radi simultanog prevoÐðenja. Radio sa sluçalicama mo†i †e se nabaviti i tijekom seminara.

Program 7. meÐðunarodnog susreta voditelja centara mira i meðÐugorskih molitvenih skupina

Tema: "MeÐðugorje - proroŸki zamah za 21. stolje†e"

Hotel "Sunce" - Neum, 19. - 24. 03. 2000.

Nedjelja, 19. 03. 2000.

Okupljanje

19,00 Euharistija (fra Tomislav Pervan - Provincijal hercegovaŸkih franjevaca)

20,00 VeŸera

Ponedjeljak, 20. 03. 2000.

07,30 Jutarnja molitva

08,00 DoruŸak

09,00 Predavanje: "Proroci u Sv. pismu i tradiciji Crkve", fra Franjo Vidovi†

10, 00 Stanka

10,30 Rad u skupinama na temu iz predavanja

12,00 RuŸak

15,00 Susret s predavaŸem

16,00 Stanka

16,30 Susret s fratrima (fra Ivan Landeka, fra Slavko Barbari†, fra Miljenko Stoji†, fra Leonard OreŸ, fra Jozo Zovko, fra Svetozar Kraljevi†, fra Branimir Musa......)

17,30 Krunica; 18,00 Misa (fra Jozo Zovko)

VeŸera

20,30 RazliŸita izvjeç†a

Utorak, 21. 03.2000.

07,30 Jutarnja molitva

08,00 DoruŸak

09,00 Predavanje: "Polo§aj krç†ana u suvremenoj civilizaciji", o. Sabino Palumbieri, sdb

10,00 Stanka

10,30 Rad u skupinama na temu iz predavanja

12,00 RuŸak

15,00 Susret s predavaŸem

16,00 Stanka

16,30 Susret s predstavnicima turistièkih agencija iz MeÐðugorja

17,30 Krunica; 18,00 Misa (fra Ivan Bradvica)

VeŸera

20,30 Klanjanje (fra Ivan Landeka)

Srijeda, 22. 03. 2000.

07,30 Jutarnja molitva

08,00 DoruŸak

09,00 Predavanje: "ProroŸke oznake MeÐðugorja", Alfons Sarrach

10,00 Stanka

10,30 Rad u skupinama na temu iz predavanja

12,00 RuŸak

15,00 Susret s predavaŸem

16,00 Stanka

16,30 Rad u skupinama - zakljuŸci

17,30 Krunica; 18,00 Misa (fra Svetozar Kraljevi†)

VeŸera

20,30 ZajedniŸki susret - zakljuŸci (Izjava)

¬etvrtak, 23. 03. 2000. - Molitveni dan

07,30 Jutarnja molitva

08,00 DoruŸak

9, 00 Predavanje, razgovor, molitva

12,00 RuŸak

15,00 Predavanje, razgovor

17,30 Krunica; 18,00 Misa (fra Slavko Barbari†)

VeŸera

Petak, 24.03.2000.

07,30 Jutarnja molitva

08,00 DoruŸak

09,00 Polazak za MeÐðugorje

Odlazak na Brdo ukazanja

(Odlazak na Kri§evac - fakultativno)

PredavaŸi na ovogodiçnjem seminaru su:

Fra Franjo Vidovi†, roðen 19. veljaŸe 1960. godine u ¬rnkovcima kod Osijeka u Hrvatskoj. Osnovnu ækolu zavrçio 1975. u Zagrebu. U lipnju 1979. maturirao na franjevaŸkoj klasiŸnoj gimnaziji u Visokom. 15. 07. 1979. stupio u novicijat HercegovaŸke franjevaŸke provincije u Mostaru. Od 1980. do 1884. proveo u zeniŸkom zatvoru osuðeÐn zbog "antikomunistiŸke djelatnosti". Na filozofsko-teoloçkom studiju diplomirao 1987., a 1992. magistrirao teologiju na sveuŸiliçtu u Augsburgu. 1991. i 1992. pastoralno djelovao u Hercegovini (samostan Humaac). Tijekom 1992. djelovao kao vojni kapelan u postrojbama hrvatske vojske. Doktorat iz podruŸja biblijske teologije posti§e 1997. na sveuŸiliçtu u Grazu u Austriji. Trenutno pastoralno djeluje u Weissensteinu u Austriji. Radi na habilitacijskoj radnji i predaje Biblijsku teologiju Novoga zavjeta na Filozofskom fakultetu Dru§be Isusove u Zagrebu.

Sabino Palumbieri roÐðen je u Lavello (Potenza) 1934. ¬lan je Kongregacije otaca salezijanaca. ZareÐðen je za sve†enika 1961. Diplomirao je na filozofskom i teoloçkom fakultetu, a doktorat posti§e iz oblasti antropologije. Trenutno djeluje kao profesor je na Salezijanskom Papinskim sveuŸiliçtu (UPS). Esejist i novinar, piçe s antropoloçkog glediçta mnogobrojne studije o izvorima znaŸajnim za dogaÐðanja naçega vremena. Utemeljitelj je druçtva "TR-2000" (Svjedoci Uskrsnu†a za Jubilej 2 000.), organizator je nacionalnih pokreta s meÐðusobnim kulturnim vezama i humanistiŸko-krç†anskim djelatnostima. Organizator je i novog naŸina puŸke pobo§nosti meÐðu ljudima, "Via Lucis" (Put svjetlosti) koja se çiri po Ÿitavom svijetu.

Alfons Sarrach roÐðen je 1927. u negdaçnjoj slobodnoj dr§avi Danzig, a odrastao u njemaŸko-poljskoj kulturnoj tradiciji. Godine 1939. za vrijeme nacistiŸkog re§ima odveden je, zajedno sa svojom obitelji, u koncetracijski logor. Nakon II. svjetskog rata studira filozofiju, teologiju i psihologiju u Rimu i Parizu. Godine 1965. postaje slobodni novinar, a kasnije vode†i politiŸki urednik u viçe dnevnih listova. Autor je brojnih publikacija i knjiga. 1993. objavljuje knjigu "ProroŸki zamah MeÐðugorja" koja se trudi dublje prodrijeti u tajnu velikoga poticaja koji, poŸevçi od 1981., dolazi iz maloga mjesta MeðÐugorja u Hercegovini i koji je pomogao milijunima ljudi u cijelome svijetu da, nakon stolje†a u kojem je u mnogim dr§avama vladala mr§nja, opet naÐðu smisao budu†nosti.

BULLETIN 134, 12. sijeŸnja 2000.

"Draga djeco!

Ovo je vrijeme milosti. DjeŸice, danas vam na poseban naŸin s malim Isusom, kojega nosim u svom naruŸju, dajem mogu†nost, da se odluŸite za mir. Preko vaçeg Da za mir i odluke za Boga, otvara vam se nova mogu†nost za mir. Samo †e tako, djeŸice, ovo vrijeme-stolje†e biti za vas vrijeme mira i blagostanja. Zato stavite malog novoroðÐenog Isusa na prvo mjesto u svom §ivotu i on †e vas voditi putem spasenja. Hvala vam æto ste se odazvali mom pozivu."

25. prosinca 1999.

K U L T U R A T I æ I N E

Jubilarna godina koja je nastupila naziva se izmeÐðu ostalog i "Godina milosti " Gospodnje. Misli se na vrlo æiroko podruŸje Ÿovjekova §ivota i djelovanja koje milost zahva†a. Milost pak nije jeftin dar, jer ona mo§e biti ugro§ena, krhka. Ona je nasljedstvo od Boga, nezaslu§an dar. Upravo stoga u pogledu milosti i postoji jedan Ÿudesan proces izmeÐðu Ÿovjeka i Boga. ¬ovjekova iskonska Ÿe§nja -iznova zapoŸeti, u milosti nalazi mogu†nost svoga ostvarenja. U novije vrijeme u krç†anskoj se duhovnosti sve Ÿeç†e govori o "kulturi tiçine". Ta kultura raðÐa se i oblikuje u nutrini i znaŸi: zastati, sabrati se, prihvatiti pokoru, htjeti korake obra†enja i molitve. Takvi koraci plode djelima kojima vidno prijanjamo uz Boga. Tada nam ni bli§nji ni njegove teçko†e nisu smetnja i ne "kvare igru".

Fra Ivan Landeka

V I J E S T I

BROJ PRI¬ESTI I BROJ KONCELEBRANATA

U mjesecu prosincu u svetiçtu Kraljice Mira u MeÐðugorju podijeljeno je 67 000 sv. priŸesti, a na sv. misama koncelebriralo je 1 064 sve†enika iz domovine i inozemstva, odnosno 34 sve†enika dnevno.

Tijekom prosinca najbrojnije skupine bile su iz: Koreje, Austrije, Italije, Engleske, SAD-a, Francuske, ¬eçke, SlovaŸke, Brazila, NjemaŸke, Kanade, Belgije, Letonije, Libanona, Nizozemske, Poljske i dakako, Hrvatske.

Tijekom 1999. u §upi MeÐðugorje podijeljeno je 1. 030. 000 sv. priŸesti, dok su na sv. misama koncelebrirala 23 472 sve†enika.

"DOMUS PACIS" - NA KRAJU JEDNE GODINE

U subotu 18. prosinca u ku†i molitve "Domus pacis" susreli su se na tzv. "bo§i†nom doruŸku" svi suradnici te ku†e koji tijekom godine rade s hodoŸasnicima dok ovi borave na seminarima. Tijekom 1999., naime, odr§ano je 57 seminara razliŸitih sadr§aja. ¬asne sestre franjevke organiziraju jedanput mjeseŸno susrete za djevojke, franjevci za FRAMU (franjevaŸku mlade§) iz Hercegovine, humanitarna organizacija "Help" poma§e mladima u borbi i prevenciji protiv ovisnosti. Najbrojniji su ipak seminari posta i molitve na kojima sudjeluju uglavnom inozemni hodoŸasnici. Organizator i voditelj ovih posljednjih je fra Slavko Barbari†.

I ovom prigodom zahvaljujemo svima na suradnji i preporuŸamo ih u vaçe molitve da bi i 2000. bila plodonosna za sve one koji budu sudjelovali na nekome ili viçe ovih uistinu zanimljivih susreta.

NOVA GODINA

Kao ve† niz godina do sada, i ove godine odr§ano je molitveno bdijenje za Novu godinu. ZapoŸelo je molitvom u 22 sata i zavrçilo sv. misom pono†kom. Bilo je nazoŸno oko 5 000 vjernika. Opet su za ovu prigodu najbrojniji bili mladi pristigli iz gotovo svih europskih zemalja i SAD-a. Tako su §upljani i hodoŸasnici zajedno ispratili Staru i uçli u Novu godinu pjevaju†i i mole†i za mir toliko potreban danaçnjem svijetu i Ÿovjeku. Koliko je duboko iskustvo onih koji jednom u MeÐðugorju doŸekaju Novu godinu u molitvi, pokazuje Ÿinjenica da se za tu prigodu iz godine u godinu broj hodoŸasnika pove†ava. Svi oni koji jednom doÐðu, vra†aju se ponovo. U ovom nesigurnom i nemirnom svijetu mladi se ipak odluŸuju povjeriti svoju budu†nost Bogu.

Od 29. prosinca do 1. sijeŸnja odr§an je molitveni seminar za mlade Ÿlanove "Fonda prijatelja talenata". Oni su, naime, Ÿlanovi navedene Fondacije koja ih poma§e tijekom njihova studija na razliŸitim fakultetima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ve† nekoliko godina ovi mladi ljudi §ele zapoŸeti Novu godinu u radosti molitve i zajedniçtva. Na seminaru je sudjelovalo oko 70 studenata iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Seminar je organizirao "Fond prijatelji talenata", a vodio ga je fra Slavko Barbari†.

JEDANAESTI MEÑUNARODNI MOLITVENI SUSRET MLADIH

Jedanaesti susret za mlade odr§at †e se od 31. srpnja do 6. kolovoza 2000. Tema susreta bit †e: "RijeŸ tijelom postala i nastanila se meÐðu nama"

31. 07. ponedjeljak: - 18,00 molitva krunice,

- 19,00 sv. misa,

- 22,00 predstavljanje skupina i klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu.

TEME PO DANIMA:

1. 08. utorak: "OŸev plan - poslati Emanuela! "

16.00 svjedoŸanstva